Mladi očekuju visoke plaće po završetku fakulteta: nerealna ambicija ili opravdano pravo?

Rasprava o očekivanjima mladih u vezi s plaćama nakon završetka fakulteta sve je češća tema, ne samo među studentima nego i u društvu. Dok jedni podržavaju ambicije mladih i njihovu svijest o vrijednosti vlastitog rada, drugi ih kritiziraju, nazivajući njihova očekivanja nerealnima. Gdje leži istina i kako se društvo treba postaviti prema ovim raspravama?
 

Mladi žele dostojanstvo a ne luksuz?

Za mnoge mlade, posebno one koji završavaju fakultet, očekivanja o početnoj plaći od primjerice 1200 eura ne predstavljaju luksuz nego osnovu za dostojanstven život. Troškovi stanovanja, hrane, prijevoza i drugih osnovnih potreba znatno su porasli, a sve više mladih prepoznaje koliko je važno da njihov rad bude adekvatno vrednovan.

Oni koji podržavaju mlade često ističu da su svjesni realnosti tržišta rada, ali smatraju da upravo takva očekivanja mogu potaknuti društvene promjene i poboljšati položaj radnika u Hrvatskoj.

"Napokon mladi znaju svoju vrijednost. Ne žele preživljavati, nego živjeti dostojanstveno", jedan je od komentara na Redditu.

 

Generacijski jaz: sukob prošlosti i sadašnjosti

Jedan od razloga zbog kojeg se mladima često zamjeraju njihova "visoka" očekivanja jest generacijski jaz. Starije generacije koje su odrasle u vremenima nižih plaća i težih uvjeta rada često ne razumiju promjene u društvu i gospodarstvu. Za njih ambicija mladih može djelovati kao bahatost ili nezahvalnost.

"Nama je bilo teško, pa neka i njima bude," jedan je od čestih komentara.

Iako je ovakvo razmišljanje razumljivo s obzirom na iskustva starijih generacija, ono ne uzima u obzir činjenicu da su troškovi života danas znatno veći, a tržište rada zahtijeva sve više kvalifikacija, često bez adekvatne nagrade.
 

Je li očekivanje od 1200 eura zaista previsoko?

Statistike pokazuju da je prosječna plaća u Hrvatskoj u 2024. godini iznosila oko 1250 eura u Zagrebu, dok je medijan plaće nešto niži, oko 1050 eura. U tom kontekstu, očekivanje mladih o početnoj plaći od 1200 eura nije nerealno, već je u skladu s prosječnim troškovima života.

Kritike mladima često dolaze iz nerazumijevanja vrijednosti obrazovanja i stručnog rada. Cijena rada ne bi trebala ovisiti samo o tržišnim uvjetima već i o društvenoj svijesti o tome koliko je obrazovan kadar vrijedan. Bez adekvatne valorizacije rada mladi su prisiljeni tražiti bolje uvjete u inozemstvu, čime Hrvatska gubi stručne ljude.
 

Posljedice za društvo

Ako društvo ne prepozna važnost obrazovane i ambiciozne mlade generacije, Hrvatska bi se mogla suočiti s još većim odljevom mozgova. Mnogi mladi, suočeni s niskim plaćama i slabim uvjetima rada, odlučuju potražiti sreću izvan granica zemlje, gdje njihovo znanje i vještine bivaju bolje nagrađeni.

Istovremeno, odlazak mladih povećava potrebu za uvozom radne snage, što dodatno komplicira socijalne i ekonomske izazove.

"Ako ne cijenimo vlastite ljude, morat ćemo se osloniti na strane radnike. A tada ćemo tek osjetiti posljedice nebrige za našu mladež," zaključuje jedan od komentatora.

Ambicije mladih za bolje plaće i uvjete rada ne bi trebale biti predmet ismijavanja već podrške. Društvo mora prepoznati važnost ulaganja u mlade jer oni predstavljaju ključ za dugoročnu stabilnost i napredak. Vrijeme je da se pitamo: hoćemo li poticati dostojanstven rad i zadržati talent u Hrvatskoj ili ćemo ostati promatrači njihovog odlaska?