''Do rasta je moralo doći, ali je i dalje premali...'' Pitali smo studente što misle o povećanju minimalne satnice

Početkom studenog ministar znanosti i obrazovanja, Radovan Fuchs, potpisao je Odluku o iznosu minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova. Kako je ranije najavljeno, a dokumentom i službeno potvrđeno, minimalna studentska satnica od iduće godine raste s još uvijek aktualnih 29,30 kuna na točno 33 kune. No, s obzirom na to da od 1. siječnja Hrvatska postaje dio eurozone, logično, i satnica će biti iskazana u novoj valuti, odnosno student će po satu moći zaraditi minimalno 4,38 eura.

Uzmemo li za primjer slučaj u kojem student radi pet dana u tjednu po osam sati, uz pretpostavku da za obavljeni posao prima minimalnu studentsku naknadu, prema trenutnoj satnici, mjesečna zarada tog studenta iznosi 4688 kuna (624 eura). S početkom iduće godine, student iz primjera će za isti posao moći uprihoditi točno 592 kune više, odnosno 5280 kuna (703 eura) na mjesec.

Naizgled, riječ je o značajnom povećanju, no odlučili smo saznati što o svemu misle sami studenti. 
 

'Bio bih sretniji da je povećanje na 35 kuna'

Mislav, student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, pozdravlja podizanje satnice, ali naglašava i jedan vrlo očit problem koji ukazuje da realan rast zapravo i ne postoji. 

Dobro je da se satnica podiže, ali do toga je i moralo doći zbog inflacije i povećanja minimalne plaće. Moram reći da bih bio nešto sretniji s 35 kuna po satu. No, niti to ne bi bilo dostatno, pogledajmo samo malo zapadnije...U Sloveniji, s kojom se često volimo uspoređivati, minimalna studentska satnica iznosi 5,21 eura, što je nešto više od 39 kuna - govori nam Mislav.

Gotovo identično mišljenje dijeli i Marko, također student popularnog EFZG-a.

Svako povećanje satnice, naravno, pozitivno je za nas studente, no ipak će neki poslovi i dalje ostati premalo plaćeni. U današnje vrijeme, kada cijene svega drastično rastu, smatram da minimalna studentska satnica treba rasti u skladu s aktualnom inflacijom. Po mom mišljenju, povećanje od dvije ili tri kune jednostavno nije dovoljno.

 

'Poslodavci bi mogli uvesti bonuse za redovitost i posvećenost'

Mišljenje studentice Klaudije potvrđuje da bi studenti, koliko toliko, bili zadovoljniji s nešto izdašnijim povećanjem.

S obzirom na troškove života u Hrvatskoj, da bi student mogao, koliko je to maksimalno moguće, živjeti normalnim i donekle samostalnim životom, minimalna studentska satnica je još prije barem dvije godine trebala biti povećana na ovu koja dolazi tek 1. siječnja, a razlog je taj što su studenti, većinski, oni koji tek povremeno rade. Da je ovo povećanje moglo ići na 35 kuna umjesto na 33 kune, svakako jest! - ističe Klaudija, inače studentica Fakulteta organizacije i informatike.

U nastavku naša sugovornica pravi usporedbu između studentskog zaposlenja i onog normalnog, koji se obavlja u skladu s ugovorom o radu.

Moramo biti svjesni da povećanje naše satnice ide u skladu s povećanjem osnovice redovite plaće. Smatram da naš rad i satnica svakako nisu podcijenjeni ako ih usporedimo s radom i ljudima koji su redovno zaposleni, a za svoj rad dobivaju manje novaca u odnosu na nas studente.

Za kraj, Klaudija ima zanimljiv i koristan savjet za sve poslodavce.

Studenti su ti na koje poslodavac ne plaća doprinose kao što je to obvezan kada je u pitanju redovan zaposlenik. Za dobar rad bi svaki od njih mogao uvesti bonus za redovitost, posvećenost ili kvalitetu rada. Ne mora se raditi o velikim iznosima jer i 200-tinjak kuna više studentu mnogo znači, a samim time poslodavac dobiva zadovoljnije djelatnike.