– Četiri osobe s potpuno različitim životnim i kazališnim iskustvima pozvane su raditi predstavu na temu sreće. Prepušteni izboru da je do kraja realiziraju sami, zaključili su da bi ih usrećilo da ostanu na okupu i podijele ono što su u procesu saznali o sebi i jedni o drugima. – navode iz &TD-a.

– Bruno je jedan od onih koji Božić nemaju s kime proslaviti, jedan od onih koje je život nasukao na pustoj obali i koji se sa svojom situacijom hvata u koštac na svoj način. – riječi su kojima iz Teatra EXIT najavljuju novu premijeru. 

– Kabinet čud(ovišt)a precizna je i odvažna erotska priča, istraživanje ovisnosti, seksualnosti i potrebe jedne žene da se osjeća živom. – rekao je autor Saša Božić. 

„'Kabinet čud(ovišt)a' precizna je i odvažna erotska priča, istraživanje ovisnosti, seksualnosti i potrebe jedne žene da se osjeća živom. Riječ je o koreografskoj partituri za plesačicu, glumca i glumicu, ali u tu partituru uključuje i publiku”, poručuju iz skupine De facto.

„Obitelj je eksperiment, etnološka studija današnjega privatnog života i izložba svakodnevice. Temelji se na stvarnom događaju iz 2007. godine kada se u francuskom gradu Calaisu jedna cijela obitelj objesila", poručuju iz HNK-a Zagreb.

Nova predstava autorice mlađe generacije Nikoline Rafaj bavi se opsesijom dokumentiranjem, željom za kontinuiranom povezanošću i strahom da ćemo nešto propustiti.

„Rad panike” posljednji je dio trilogije koja tematizira veze rada, utopije i konfrontacije s nemogućnostima u vrijeme prijetnje klimatske katastrofe. Premijerno se izvodi pored nezavršene Sveučilišne bolnice.

– Taj vječni proces sukobljavanja suprotnosti nastojao sam izraziti metaforičkim slikama podcrtanim vrlo jakim emocijama te se nadam da će ih i publika osjetiti. – izjavio je koreograf Andonis Foniadakis.

Mladi Ivan Ožegović nakon sudjelovanja u nizu poznatih projekata u dvorištu CeKaTe-a izvest će monodramu u čijoj se srži skriva pitanje koliko smo svjesni glazbe koja cijele naše živote svira u pozadini.

– U ovom trenutku, kad s jedne strane zazivamo promjenu – društvenu, političku, ideološku, osobnu – a s druge je se pribojavamo, jer mogli bismo izgubiti neke udobnosti na koje smo navikli, „Višnjik” nam se ukazuje kao tekst koji progovara upravo o tome. – navode iz Gavelle.