Što slušaju naši mladi, a što industrija misli da bi trebali slušati?

Top liste hrvatskih pjesma postale su u potpunosti irelevantan izvor najslušanije glazbe jer mladi danas sve više slušaju glazbu na streaming servisima poput Spotifyja, Deezera i YouTubea. Kada usporedimo te liste, vidimo prevelike razlike. One se razlikuju u tolikoj mjeri da su tek 3 pjesme s radijske liste našle mjesto na top listama streaming platformi. Ista je stvar i s pogledima na YouTubeu. Prve dvije pjesme s Liste HR TOP40 imaju zajedno nešto više od 200 tisuća pogleda u više od mjesec dana - nedovoljno za status top hitova i visoku zastupljenost u radijskom prostoru. Budimo realni, glazba koja se nameće mladima je mladima neinteresantna i stilski u potpunosti zastarjela. I dalje se pokušava stvoriti novi Oliver, nova Doris, novi Prljavci i slično, a nije da nam fali originalnih izvođača koji su u toku s vremenom i trendovima globalne glazbene industrije, izvođača kojih su mladi željni.

Znate li koja je pjesma osvojila nagradu Porin u kategoriji Pjesma godine? Radi se o pjesmi Urban&4 - Sama, a danas, nakon više od godinu dana broji gotovo 700 tisuća pogleda na YouTubeu. S druge strane, zagrebački reper Hiljson Mandela objavio je na svom YouTube kanalu nekoliko pjesma koje su u duplo kraćem periodu ostvarile veće brojke bez jake medijske potpore. Grše je u istom ili kraćem periodu nekoliko puta dosegnuo milijunske brojke, kao i 30zona. Novi reper na sceni nadimka DJERKOULICA je u svega 11 dana skupio na YouTubeu 120 tisuća pogleda svojom prvom objavljenom pjesmom, više od prve dvije pjesme s HR TOP40 liste... To su samo neki od primjera glazbenih talenata koji bez ikakve vanjske medijske i financijske potpore stvaraju kvalitetnu glazbu.

U svakom zlu neko dobro, a tako je i u ovom slučaju. Unatoč medijskom ignoriranju, hrvatska rep scena cvate na krilima talentiranih mladih glazbenika koji često sami rade posao koji u normalnim uvjetima obavlja velik broj ljudi. Nerijetko sami pišu svoje tekstove, produciraju i aranžiraju svoje pjesme te odrađuju marketinški dio posla. Nije taj rep ni blizu onoga iz zlatnog doba Tram11-a, već je mnogo melodičniji i prilagođeniji širokoj publici. Na globalnom tržištu upravo su reperi oni koji predvode top liste i nose titule zvijezda. Reperi, odnosno treperi, nosioci su modernog novog vala i alternativa narodnjacima. Danas se čudimo mladeži i kritiziramo ju što u tolikoj mjeri sluša i izlazi na cajke, a ignoriramo njihove želje. Ne treba kritizirati niti jedan stil, niti ovaj hrvatski radijski, niti narodnjake koji dolaze iz susjednih država, već treba dati prostora svima. Spomenuti reperi imaju problem vulgarnih tekstova, ali samo onaj koji nije takvoj glazbi dao priliku, može tvrditi da nema prihvatljivih pjesama za radijski prostor. Također, zašto im otvoren put ka medijima ne bi bio dodatni poticaj za stvaranje prihvatljivijih pjesama? Sjetite se samo pjesme Ova ljubav ZSA ZSE i Hiljsona Mandele koja je glasovima publike osvojila Cesaricu 2020. godine. Dakle, interes za takve pjesme i suradnje postoji, ali netko ga uporno ignorira.