Svakodnevnica društvenih mreža
Društvene mreže primarno služe za održavanje postojećih i stvaranje novih socijalnih veza i kontakata.
Društvene mreže primarno služe za održavanje postojećih i stvaranje novih socijalnih veza i kontakata.
Društvena mreža vrsta je internetskog servisa namijenjena u prvom redu za povezivanje s ljudima. Prve su društvene mreže nastale 90-ih godina 20. stoljeća, a služile su za umrežavanje s korisnicima (chat rooms). Danas se najčešće koriste za održavanje postojećih i stvaranje novih društvenih veza, odnosno za komunikaciju, ali i marketing. Svaka osoba danas može otvoriti svoj profil, bilo da se radi o fizičkoj ili pravnoj osobi; realnoj ili imaginarnoj. Korisnici se mogu povezati s prijateljima, poslovnim partnerima, kolegama, obitelji i ljudima s druge strane svijeta. Na društvenim se mrežama danas sklapaju poslovi, rađaju nova prijateljstva, ljubavi ili započinju ratovi.
Najpoznatije društvene mreže današnjice, prema navodima portala The eBusiness Knowledbase, su: Facebook, Twitter, Google Plus, LinkedIn,Pinterest, MySpace, i druge. Facebook i Twitter se na globalnoj razini najviše koriste. S druge strane, zemlje poput Kine i Rusije imaju vlastite društvene mreže koje su u tim zemljama najviše zastupljene.
Međutim, već je mnogo rasprava vođeno oko Facebooka i Twittera pa će u ovom članku naglasak biti općenito na društvenim mrežama. Na pitanja: kako ih koristiti, za što služe, što omogućuju korisnicima te kakva im je budućnost, odgovorio nam je Vanja Smailović, mag.ing. na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.
Krenimo s njihovim primarnim ciljem. Vanja Smailović navodi da društvene mreže primarno služe za održavanje postojećih i stvaranje novih društvenih veza. Na primjer, ako radite na vlastitom projektu i želite ga predstaviti svojim prijateljima, ali i javnosti, na društvenim ćete mrežama zasigurno brzo i jednostavno prikazati ono što radite, vidjeti koliko ljudi je zainteresirano, a možete se i povezati s firmom koja u vama vidi potencijalni talent. Dakle, povezivanje ljudi putem društvenih mreža uvelike je olakšalo komunikaciju, ali i dalo mogućnost vlastite prezentacije putem video isječaka, fotografija ili blogova.
Danas se društvenim mrežama možemo koristiti putem mobitela ili preko računala. Primjerice, Facebook ima više od 1 milijarde aktivnih korisnika koji ga koriste barem jednom mjesečno, od čega se više od 50% ljudi koristi mobilnom inačicom. Prema istraživanju Global Web Indexa, Google+ je odmah iza Facebooka te ima više od 500 milijuna registriranih korisnika, od čega 359 milijuna aktivnih korisnika. 30% korisnika smartphone uređaja koristilo je Google+ aplikaciju u periodu od travnja do lipnja 2013. te je upravo ovaj postotak čini četvrtom najčešće korištenom aplikacijom. Također, broj objava korisnika Google+ mreže je u porastu za 19% na mjesec, dok na LinkedInu i Twitteru opada. MySpace, mreža koja je prije nekoliko godina bila pri vrhu, danas izumire.
Kada govorimo o identitetu na društvenim mrežama, on je primarni digitalni identitet na internetu danas. Međutim, javlja se problem privatnosti ili se ipak ne javlja jer privatnost više ne postoji? Naš izvor navodi da osoba pristankom dijeljenja svojih podataka s drugima mora biti svjesna da postoji mogućnost povrede privatnosti, naročito kada je riječ o društvenim mrežama. Također, dokazano je kako će se korisnici odreći dijela privatnosti ako im je "added value" ili dodatna vrijednost velika. Dakle, sve dok korisnici zadovoljavaju neke svoje potrebe, kao što su: skupljanje novih prijatelja, igranje igrica ili slično, ovo nije nikakav problem, puno veći problem je to što se razotkrivaju rupe u privatnosti. Primjerice, T-com može nas locirati u svakom trenutku.
Kako bi društvene mreže mogle izgledati u budućnosti? Naš izvor navodi kako bi se mogle integrirati posvuda, primjerice Google Glass. Korisnik bi mogao biti doslovno svaki korisnik na Zemlji. Google Glass mogle bi postati naša svakodnevnica. Dakle, svi bismo nosili kontaktne leće, živjeli bismo u realnom vremenu, ne bismo trebali paliti računalo i bili bismo društveni. Recimo, u malo daljoj budućnosti, za tridesetak godina, dolaskom semantičkog Weba 3.0, koji omogućava traženje informacija po značenju, korisnik bi mogao svom osobnom agentu (programu), kao u Matrixu, prepustiti administraciju svog društvenog profila i mreže.
