Što nam zapravo govori želja za određenom hranom?
Otkrijte što se krije iza vaše želje za određenom hranom i jeste li stvarno gladni.
Otkrijte što se krije iza vaše želje za određenom hranom i jeste li stvarno gladni.
Svima nam je poznata neizdrživa želja za određenom hranom. Kada jednostavno moramo pojesti omiljenu čokoladu ili čips. Mislimo da smo gladni, iako smo neposredno jeli. To je vapaj našeg organizma za određenim nutrijentima (vitamini i minerali) koji se nalaze o raznim namirnicama.
Čips, kokice te ostale slane grickalice upućuju na nedostatak klorida, elektrolita koji regulira vodu u organizmu. Popijte dnevno oko 1.5 litara tekućine te jedite rajčice, celer, masline i himalajsku crvenu sol. Želja za masnim jelima ukazuje na nedostatak kalcija koji je važan za pravilnu strukturu kostiju i zdravlje zubi. Pa omiljeni hamburger zamijenite brokulom, keljem, mahunarkama i zelenim lisnatim povrćem.
Svima omiljena čokolada kojoj teško možemo odoljeti, ako se konzumira u velikim količinama upućuje na nedostatak magnezija. Mineral koji je zadužen za pravilno funkcioniranje živčanog i mišićnog sustava, možete nadoknaditi i orašastim plodovima, mahunarkama, žitaricama te tamnom čokoladom za one koji nikako ne mogu bez nje.
Neizdrživa želja za slatkišima te tjesteninom, kruhom i drugim ugljikohidratima je potreba organizma za kromom koji regulira razinu šećera u krvi. Zato umjesto omiljenih bombona jedite marelice, ciklu, mrkvu, brokulu, jabuke, kukuruz, banane, špinat, kupus i naranče.
Veliku ulogu ima i naše emocionalno stanje, uglavnom jedemo kako se osjećamo. Kada smo pod stresom i utjecajem negativnih emocija pokušavamo utažiti glad nezdravom hranom, što traje vrlo kratko i ubrzo opet osjećamo glad. Žudnja za hranom određena je njezinom strukturom. Gnjev i napetost izazivaju želju za hrskavom hranom. Kada osjećamo tjeskobu, strah, žalost i kajanje jedemo meku i kremastu hranu. Želju za uzbuđenjem iskazujemo pikantnom hranom, a masnom hranom pokušavamo ispuniti prazninu.
Zato je vrlo važno da se pravilno i uravnoteženo hranite kako biste obuzdali želju za određenom hranom. Također, izbjegavajte stresne situacije koje vas živciraju i čine nesretnima. Osluškujte svoj organizam te se okružite ljudima i stvarima koje vas čine sretnima.
Svaki dan započnite doručkom, zdravim obrokom koji će vam dati energiju potrebnu za obaveze koje vas čekaju. Planirajte obroke unaprijed u skladu s vašim obavezama kako bi se mogli pravilno i zdravo hraniti. Jedite tri do pet obroka na dan koji se sastoje od povrća, voća, ugljikohidrata i bjelančevina. Pronađite nešto što volite i izdvojite najmanje 15 minuta za tjelovježbu.
