LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Feminizam – više od natpisa na majici

Snažne aktivistice u borbi za jednakost

Feminizam nije samo natpis na majici koju želite obući da istaknete stav ili pružite podršku. Feminizam je vječni ideološki pokret koji je iznjedrio mnoga poznata ženska imena u obliku aktivistica za ravnopravnost žena i muškaraca. Ako želite znati tko su feminističke ikone i koja je svrha feminizma, donosimo neke od predstavnica pokreta i objašnjavamo njegovo značenje.

Feminizam nije samo natpis na majici koju želite obući da istaknete stav ili pružite podršku. Feminizam je vječni ideološki pokret koji je iznjedrio mnoga poznata ženska imena u obliku aktivistica za ravnopravnost žena i muškaraca. Ako želite znati tko su feminističke ikone i koja je svrha feminizma, donosimo neke od predstavnica pokreta i objašnjavamo njegovo značenje.

Feministički se pokret u svojim početcima temeljio na liberalnim vrijednostima koje su zagovarale jednaka prava za žene i muškarce. U osnovi, feministice su zahtijevale da žene imaju pravo glasa te pravo na obrazovanje i zapošljavanje. Danas je u modernom društvu uvriježeno mišljenje da su žene i muškarci jednaki. Nerijetko se čuje i da žene imaju i veća prava muškaraca te da je feminizam vrsta arhaičnoga oblika prosvjeda. Možda je i teško mlađim generacijama predočiti koliko je duga bila borba žena da bi u suvremenom društvu ta skupina imala prava kakva uživamo danas. U vrijeme masovnih medija i snažne globalne trgovine feminizam se nerijetko spominje s negativnim konotacijama. Razlog tome je što danas svatko može kupiti majicu s feminističkim natpisima i prošetati glavnim trgovima, a da u zbilji niti ne zna što taj pojam predstavlja. Unatoč kritikama i današnjem generalnom stavu da su feministice nešto negativno, potrebno je prisjetiti se velikih imena aktivistica koje su se neumorno borile za ostvarivanje vlastitih prava.

Kathleen Hanna

Opaka je feministica 90-ih godina prošlog stoljeća bila glavna pjevačica grupe Bikini Kill. Smatra se i jednom od osnivačica popularnog pokreta naziva Riot Grrrl. Hanna je predstavljala buntovnu stranu aktivističke borbe nastupajući išarana natpisom SLUT preko čitavog tijela. Na vlastitim je koncertima pozivala žene da dođu u prve redove i da se ne boje muškaraca koji bi ih mogli uznemiriti ili im ne dopustiti prolaz.

PHOTO: Tumblr

Pored ovih ekstremnih načina da dokaže svoju posvećenost pokretu, također se zalagala i za tzv. pro-choice, odnosno vječnu borbu žena i zakona oko prava na vlastiti izbor glede abortusa. Hanna je zagovarala i borbu protiv ustaljenog patrijarhalnog sustava. Ono što je posebno zanimljivo jest činjenica da je upravo Hanna izmislila pojam Smells like Teen Spirit, koji je kasnije preuzela grupa Nirvana te stvorila jedan od bezvremenskih hitova grunge glazbene scene.

Tavi Gevinson

Mlada aktivistica Gevinson, za razliku od Kathleen, ima nešto liberalniji način borbe za ženska prava. Sa 12 je godina pokrenula modni blog Style Rookie, gdje je iskazivala vlastito mišljenje o položaju žena. Danas je Rookie Magazine jedan od uspješnijih internetskih časopisa za žene. Gevinson hrabri čitateljice da pokažu međusobne razlike, da prihvate vlastitu individualnost i sve što s njom dolazi, od osobnog stila do vrlina i mana svake žene. Smatra ključnim da žene prihvate široki opus vlastitih sposobnosti.

 

PHOTO: Pinterest

 

Debbie Harry

Debbie je poznatija pod svojim scenskim imenom, odnosno grupom – Blondie. Vrckava je plavuša zabilježena u glazbenoj povijesti kao prva ženska rock zvijezda. Njezin je simbol bila kratka plava kosa i fantastični vokal, uz kojeg je pristajalo njezino iskreno i neopterećeno ponašanje. Pored osnovnih feminističkih pitanja, ukazivala je i na težak položaj žena u glazbenoj industriji. Naglasak je stavljala na pretpostavku da su žene prikazane kao seksualni objekti na glazbenom tržištu. Ohrabrivala je žene da stvaraju jaku glazbu koja će prikazivati žensku snagu i moć.

PHOTO: Pinterest
 

Godine 2013. izjavila je da joj je dosta i da je umorna od svih pjesama i R&B pjevačica i ženskih bendova koji su žrtve ljubavi: Nisam željela sebe prikazati kao ženu – žrtvu. Blondie je posebno priznanje dobila 2014. godine, kada je postala prva žena koja je primila nagradu do tada rezerviranu za muškarce i muške glazbene grupe – NME's Godlike Genius Award.

Janelle Monáe

Monáe predstavlja snažnu ženu na čelu vlastite izdavačke kuće – Wondaland Records. Razlog je njenog osnivanja, kako kaže, njezina želja da ženama stvori siguran i kreativan prostor u kojem će mlade umjetnice moći iskazati stav glazbom u obliku pjesama koje sadrže snažne riječi i poruke. I sama stvara jednako jake tekstove. O svojoj popularnoj pjesmi QUEEN, u jednom je intervjuu izjavila da je naslov pjesme kratica za ugrožene manjinske skupine: Queer community, Untouchables, Emigrants, Excommunicated i Negroid.

PHOTO: Tumblr

 

Njezin su modni zaštitni znak odijela, koja nosi u svim prigodama. Glede takvog modnog odabira, jednom je prilikom izjavila:

 – Osjećam da imam odgovornost prema svojoj zajednici i ostalim mladim ženama da pomognem u redefiniciji toga kako žena mora izgledati. Ne vjerujem u mušku i žensku garderobu, jednostavno mi se sviđa ono što mi se sviđa. Mislim da svi moramo biti poštivani iz razloga što smo posebni. Do sada sam bila u različitim časopisima u ovakvom izdanju i mislim da je to odlično, jer smatram da prikazuje drugačiju perspektivu od one uobičajene o tome kako bi se žene trebale odijevati.

Chimamanda Ngozi Adichie

Adichie je kao mlada studentica u Sjedinjene Američke Države stigla iz rodne Nigerije 2003. godine Završila je magisterij na području kreativnog pisanja na Sveučilištu Johns Hopkins. godine 2008. dobila je i magisterij iz afričkih studija na Sveučilštu Yale. Radila je na Sveučilištu Princeton, gdje je dobila i stipendiju, a s obzirom na njezin kvalitetan rad, za nju se zalagao i Harvard. godine 2016. dobila je prestižnu počasnu titulu Doctor of Humane letters. Radi se o tituli koja se ne može steći redovnim akademskim putem, već se dodjeljuje temeljem iznimnih postignuća u području vašeg rada. Slična bi poveznica u hrvatskom društvu bila naziv akademik. Adichie svoje vrijeme raspodjeljuje između SAD-a i Nigerije, gdje drži radionice kreativnog pisanja. Njezin je govor na TEDx-u 2013. godine doživio brojne pohvale. Govorila je o svome iskustvu u ulozi afričke feministice te objašnjavala vlastite poglede na spolne i rodne uloge. Smatra da je glavni problem rodne nejednakosti što rod oblikuje ono što jesmo.

– Ljuta sam. Užasna je nepravda način na koji pojam rod danas funkcionira. Svi bi trebali biti bijesni. Bijes ima dugačku povijest pomaganja u donošenju pozitivne promjene u društvu. Pored toga što sam ljuta, također sam i puna nade, jer duboko vjerujem u sposobnost čovječanstva da možemo sebe izgraditi i prepraviti na bolje.

Pored odlično prodavanih knjiga, u kojima se mogu pronaći slične izjave, Adichie je poznata i po glazbenom uspjehu. godine 2013. njezin je govor našao mjesto u pjesmi Flawless popularne Beyonce. Da vas spasimo od traženja riječi pjesme na internetu po ovim ljetnim vrućinama, pripremili smo i spomenuti tekst da se uvjerite u iskrenost i jačinu riječi ove feministice.

– Učimo djevojčice da se stisnu, da naprave sebe malenima. Kažemo im da mogu imati ambicije, ali ne prevelike. Trebale bi ciljati da budu uspješne, ali ne previše uspješne. U suprotnom, predstavljat ćete prijetnju muškarcima. Zato što sam žena, od mene se očekuje da težim braku. Trebala bih stvarati vlastite životne izbore imajući na umu da je najvažnija od njih brak. Sada, brak može biti izvor sreće i zajedničke podrške. Ali zašto učimo djevojčice da teže braku, a dječake to isto ne učimo? Podižemo djevojčice da jedna drugu vide kao konkurenciju. Ne za poslove, ne za uspjehe, za koje mislim da bi bila dobra stvar. Učimo ih konkurenciji za pažnju muškaraca. Učimo ih da ne mogu biti seksualna bića na način na koji su to muškarci. Feminist – osoba koja vjeruje u socijalnu politiku i ekonomsku jednakost spolova.

Adichice je najveći problem društva pronalazila u činjenici da se od žena uglavnom očekuje da žrtvuju karijeru i slobodu u zamjenu za obitelj. Naglašavala je da su žene podložne duplim standardima i inspirirala ih da se drže svojih želja i snova. Govorila je i da najvažnija funkcija žene nije majčinstvo te je ohrabrivala žene da se posvete onome što zaista iskreno žele od života, bez bojazni od društvenog osuđivanja.

PHOTO: Pinterest

 

Betty Friedan

Friedan je feministica čije su riječi toliko puta citirane da je jednostavno morala biti na ovoj listi. Jednom je prilikom aktivistica Davis izjavila da svaka žena ima svoju majku, ali da je Friedan zajednička majka svim ženama. Friedan je svoj put zabilježila kultnom knjigom naziva Ženska mistika, koja se smatra jednom od najutjecajnijih knjiga u povijesti. Publikacije je služila kao svojevrsni vodič za žene i poziv da izađu iz ustaljenih društveno nametnutih rodnih uloga u koje su ih zatvorile predrasude i muškarci. Ovo je djelo označilo i početak tzv. drugog vala feminizma, u kojem se borba zahtjevima za pravo glasa proširila na općenitu borbu za prava žena na svim pravnim, političkim i društvenim razinama. Kao aktivistica radila je na pisanju članaka, dijeljenju pamfleta te držanju popularnih i odlično posjećenih govora o pravima žena. Friedan je zaslužna i za osnivanje NARAL Pro-Choice America, odnosno Nacionalne organizacije, koja prati zakonske okvire prava na pobačaj i zalaže se za njihovu regulaciju te pravo na vlastiti odabir.

PHOTO: Tumblr

 

Bell Hooks

Pojam koji je Friedan predstavljala za feminizam općenito, Bell Hooks je predstavljala za crni feminizam. Jedna je od najvažnijih predstavnica crnog feminizma, koji se zalagao za prava tamnoputih žena. Smatrajući da su crnkinje dvostruko diskriminirane, što od strane muškaraca jer su žene, što od strane bijelih žena jer su druge rase, Hooks je glasno govorila o pravima crnaca. Ono protiv čega se posebno borila stereotipno je prikazivanje crnih žena kao robova i žrtvi seksualnih napada i ostalih oblika fizičkog zlostavljanja.

– Neovisno o tome koliko su naše strategije kritike sofisticirane, uglavnom smo zavedeni slikama koje vidimo na ekranima. One imaju moć nad nama, ali mi nemamo moć nad njima. Konstantno dolazimo u ispitivanje prezentacije, jer sami je identitet uvijek nastajao temeljem prezentacije.

Njezina knjiga Ain't I a Woman? objasnila je sve za što se zalagala. Krajnja linija koja je označila ogromnu razliku između crnog feminizma i ostalih njegovih perspektiva, bile su riječi njezinog govora. U govoru na jednom skupu, izjavila je da: mogu jednako teško raditi u polju, mogu podnijeti jednako bičevanje kao i muškarac, zar sam zbog toga manje vrijedna od muškarca?. Ova je, naizgled jednostavna rečenica zapravo napravila veliku distinkciju između feminističkih teorija jer se jedino crni feminizam, zalagao i za prava žena i muškaraca na različitim društvenim razinama.

PHOTO: Pinterest

 

Emma Watson

Još jedna mlada feministica uspješno ruši stereotipe o tome da su feministice ružne, isfrustrirane i misle da su žene bolje od muškaraca. Popularna glumica, najpoznatija po ulozi kuštrave Hermione Granger u Harryju Potteru, danas vodi kampanju He for She. Kampanja je nastala pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, a Watson je glavni ambasador. Pričajući o pravima žena, ne zaboravlja prava muškaraca. U svojim govorima često naglašava koliko su muškarci danas pretvoreni u objekte različitih industrija te probleme s kojima se oni susreću. Naglašava i koliko muškaraca pod negativnim utjecajem medija poseže za plastičnim operacijama ili se bori s poremećajima u prehrani. Njezini se govori baziraju na zajedničkom zalaganju žena i muškaraca da svijet postane jednako mjesto za oba spola.

– Uvidjela sam da društvo ulogu mog oca kao mog roditelja cijeni manje, unatoč tome što sam ga u djetinjstvu trebala jednako kao i majku. Vidim mlade muškarce koji pate od mentalnih bolesti i boje se pitati za pomoć jer misle da to nije muževno. Muškarci također nemaju koristi od rodne nejednakosti.  NE pričamo dovoljno o tome da su i muškarci zarobljeni u rodnim stereotipima, ali ja to vidim i želim da su slobodni. Tako će se automatski promijeniti i situacija za žene. Kada muškarci ne bi bili agresivni samo zato jer misle da će tako biti prihvaćeni kod žena, žene ne bi morale biti podređene. Kada muškarci ne bi morali imati sve pod kontrolom, žene ne bi bile kontrolirane. I muškarci i žene trebaju se osjećati slobodno da budu osjetljivi. Oba bi spola trebala biti slobodna da budu jaka. Vrijeme je da svi vidimo da je rodna nejednakost generalni problem, a ne dva oprečna ideala.

Mnoge su žene ostavile velik trag u povijesti svojim nesebičnim zalaganjem za boljitak marginaliziranih skupina. Da se svima njima iskaže poštovanje koje zaslužuju, bila bi potrebna enciklopedija. Potrebno se stoga, s vremena na vrijeme, prisjetiti velikih imena i razmisliti o tome što su aktivisti prolazili u svojim borbama. Feminizam je kao ideološki pokret u procesu stalnog mijenjanja i danas postoje mnoge vrste teorija koje ispituju rodne razlike i ukazuju na problem podređenosti žena muškarcima. Iako je uvriježeno mišljenje da u današnjem društvu svi imaju jednaka prava, još uvijek postoje društva gdje to nije tako.

Mnoge patrijarhalne zemlje, poput Turske, još uvijek ne dozvoljavaju ženama sve ono što mi danas shvaćamo olako. Zato je potrebno naučiti što je feminizam i sjetiti se velikih imena koja su nam omogućila gotovo sva prava koja imamo. Prije nego zavirite u prvu robnu kuću i zgrabite majicu s feminističkom porukom, proučite što stoji iza nje. Feminizam je puno više od simpatičnih naziva i modnih dodataka. To je konstantni napor da žene i muškarci budu jednaki. Ne bolji jedni od drugih, već jednaki.

FOTO: TUMBLR