Najveća znanstvena postignuća 2016. godine
U 2016. godini znanost je uvelike napredovala, a godina je obilježena velikim znanstvenim otkrićima. Donosimo vam deset najvažnijih znanstvenih otkrića prošle godine.
U 2016. godini znanost je uvelike napredovala, a godina je obilježena velikim znanstvenim otkrićima. Donosimo vam deset najvažnijih znanstvenih otkrića prošle godine.
U prošloj godini znanost je uvelike napredovala te je došlo do nekoliko velikih znanstvenih postignuća i proboja u znanosti. Od otkrića gravitacijskih valova, otkrivanja novih egzoplaneta do značajnog razvoja umjetne inteligencije i medicine, sve su to postignuća koja će ostati zapamćena još desetljećima. U nastavku vam donosimo deset najvećih znanstvenih otkrića i postignuća u 2016. godini.
Pronađeni su gravitacijski valovi
Einstein je u svojoj teoriji gravitacije predvidio postojanje svojevrsnog mreškanja tkanja svemira koje se naziva gravitacijski valovi. Teoriju je objavio 1916. godine, a tek nešto više od 70 godina kasnije krenula je izgradnja detektora gravitacijskih valova. Postrojenje se naziva LIGO (Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory) te radi od 2002. godine
U veljači 2016. godine, točno 100 godina nakon Einsteinove publikacije, znanstvenici su objavili da je LIGO detektirao gravitacijske valove para crnih rupa. Otkriće se potvrdilo još jednom detekcijom nekoliko mjeseci kasnije. Otkriće je vrlo važno jer djelomično potvrđuje Einsteinovu teoriju relativnosti, a smatra se da će ono otvoriti i novo doba astronomije gravitacijskih valova. Shemu stvaranja gravitacijskih valova možete pogledati u videu.
Pronađen je egzoplanet vrlo sličan Zemlji
Otkriće jednog egzoplaneta nije posebno samo po sebi s obzirom da se oni otkrivaju sve brže i sve više. Međutim, planet Proxima b nije samo običan egzoplanet. Podsjetimo, Proxima b nalazi se u Proxima Centauri sustavu, a Proxima Centauri je nama najbliža zvijezda. Planet je otprilike Zemljine veličine te ono najvažnije, nalazi se u nastanjivoj zoni.
Međutim, planet nije savršen. Pretpostavlja se da je jedna njegova strana uvijek okrenuta prema zvijezdi, a druga u vječnom mraku. Također, vjeruje se da je na stalnom udaru radijacije i međuzvjezdanih vjetrova što dovodi u pitanje postojanje atmosfere. Unatoč tome, o Proximi b će se još mnogo govoriti i istraživati.
Umjetnička vizija površine Proxime b; FOTO: Tumblr
Djeca od sada mogu imati tri roditelja
Prošle godine državna agencija koja upravlja tretmanima plodnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu dozvolila je klinikama prijave za dobivanje licence za tretman mitohondrijske zamjene, odnosno MRT (mitochondrial replacement therapy). Tretman je namijenjen ženama koje u svojoj DNA nose veliki rizik za nasljednu genetsku bolest. Naime, bolesni mitohondrij majčine jajne stanice zamijenio bi se zdravim mitohondrijem donora. Dijete bi još uvijek naslijedilo puni set od 46 kromosoma od majke i oca, ali bi imalo mitohondrije donora, što bi u teoriji, dovelo do zdravog novorođenčeta.
Novosti u razvoju ljudske vrste
Poznato je da je porijeklo vrste Homo sapiens u Africi te da su prvi ljudi migrirali iz Afrike po cijelom svijetu. Analiza kamenih alata pokazala je da su rani predstavnici roda Homo stigli do Azije prije 2.6 milijuna godina, što je čak 500 000 godina ranije od onog što se do sada vjerovalo. Također, otkrilo se da su se pripadnici roda Homo i Neandertalci parili čak 40 000 godina ranije nego što se smatralo.
Do sada nije bilo jasno ni kako su pripadnici vrste Homo floresiensis, takozvani hobiti, dospjeli na indonezijski otok Flores. Prošle godine otkriveno je da su oni patuljasti oblik vrste Homo erectus koja je živjela blizu Jave.
Otkrivanje vlastitog sunčevog sustava
Teleskop Hubble prošle je godine otkrio ogromne gejzire slane vode na površini Europe, jednog od Jupiterovih satelita. NASA-ina letjelica Juno stigla je do Jupitera u srpnju gdje proučava Jupiterovu atmosferu i magnetosferu. Misija New Horizons koja je došla do Plutona šalje podatke i dovodi do zaključaka da velika brda Plutona plutaju kao ledenjaci na moru dušika.
New Horizons; FOTO: Wikipedia
Životinje razumiju mnogo više nego što se smatralo
Godinama su znanstvenici smatrali da samo ljudi imaju mogućnost za teoriju uma, odnosno sposobnost razmišljanja o vjerovanjima druge osobe. Međutim, prošle godine otkriveno je da tri vrste velikih majmuna, čimpanze, bonobo majmuni i orangutani, imaju također tu sposobnost. Niže vrste nisu u mogućnosti to činiti, ali čak i miševi imaju određenu razinu empatije.
Umjetna inteligencija nadvladala je ljudsku
Kineska društvena igra Go vrlo je popularna i komplicirana. U igri postoje milijuni različitih položaja, strategija i načina igranja zbog čega se smatralo da još dugi niz godina računalni sustav neće moći pobijediti najbolje ljudske igrače. Međutim, prošle godine program pod nazivom AlphaGo koji je razvio Google, pobijedio je svjetskog prvaka koji je taj naslov osvojio čak 18 puta. Program je pobijedio igrača Leeja Sedola 4:1. Program je analizirao oko 30 milijuna poteza i učio na vlastitim greškama prilikom igranja.
Ptičji mozak je možda razvijen jednako kao i onaj primatski
Znanstvenici su otkrili da su određene vrste ptica, pogotovo vrane, čavke i srodne vrste vrlo inteligentne. Naime, havajske vrane imaju sposobnost korištenja alata te neki znanstvenici smatraju da su određene vrste ptica jednako inteligentne kao i primati. Također se otkrilo da novorođene patke imaju određenu sposobnost razumijevanja apstraktnih koncepata.
Pernati rep dinosaura pronađen u jantaru
Pernati rep dinosaura ostao je sačuvan u jantaru skoro 100 milijuna godina i pronađen je prošle godine u Myanmaru. Smatra se da je pripadao mladom dinosauru porodice theropoda kojoj ne pripadaju samo dinosauri nego i moderne ptice. Međutim, znanstvenici ne mogu sa sigurnošću reći jesu li mu pera koristila za let. Moguće je da su regulirala tjelesnu temperaturu ili su samo bila dekorativne svrhe.
Porodica Theropoda; FOTO: Wikipedia
Babilonski astronomi su pratili Jupiter
Babilonci su imali vrlo široko znanje matematike i astronomije, a nova istraživanja pokazuju da su bili napredniji nego što se smatralo. Nova analiza četiri drevne ploče koje datiraju između 350. i 50. godine prije nove ere pokazuje da su koristili sofisticirane geometrijske tehnike i pratili položaj Jupitera na noćnom nebu. Ovakav pothvat Europljani su uspjeli izvesti tek nekih 14 stoljeća kasnije.
