Istina o novootkrivenom „Zemlji sličnom“ susjedu

Znanstvenici koji rade na projektu Pale Red Dot nedavno su objavili da su pronašli planet koji je potencijalno vrlo nalik Zemlji. Novootkiveni egzoplanet imenom Poxima Centauri kruži oko zvijezde najbliže našem Suncu. U astronomskim je terminima udaljenost te zvijezde vrlo mala, odnosno, ona se nalazi odmah iza ugla. Planet je nazvan Proxima b, a njegovo je otkriće dovelo do velikog zanosa u znanstvenoj zajednici. Neki čak smatraju da je Proxima b dovoljno blizu da bi se mogao detaljno proučavati ili možda čak i posjetiti.

Međutim, što se sa sigurnošću zna o Proximi b? Postoji li mogućnost da na tom planetu ima života? Uz sadašnja tehnološka dostignuća, možemo li zaista očekivati da će u skoroj budućnosti ljudi biti u mogućnosti posjetiti ovaj egzoplanet? Donosimo vam odgovore na najčešća pitanja postavljana u vezi Proxime b.

Postoji li zaista Proxima b?

Ne može se sa sigurnošću utvrditi da postoji, ali za to je vrlo velika vjerojatnost. Planet je otkriven mjerenjima titraja zvijezde oko koje Proxima b kruži, a koje je uzrokovao sam planet orbitirajući oko nje. Ovaj je efekt poznat pod nazivom Dopplerova spektroskopija. Znanstvenici koji su ga otkrili gotovo su sigurni da postoji, ali postoji i vrlo mala vjerojatnost da to nije točno jer su se pogreške ovakve vrste već događale s potencijalnim planetom oko zvijezde Alpha Centauri B. Međutim, smatra se da je ovo istraživanje bilo temeljitije i preciznije.

Postoji li mogućnost da je Proxima b nastanjiv?

Ne zna se još. Zapravo, postoji malo poznatih podataka o Proximi b. Njegova je masa najmanje 1,3 puta, a najviše 3 puta veća od mase Zemlje. Površina mu je vjerojatno planinskog reljefa i kruži oko svoje zvijezde na petpostotnoj udaljenosti od one koja je između Zemlje i Sunca. Kad bi takav planet kružio oko našeg Sunca, ne bi bio nastanjiv. Međutim, Proxima Centauri mnogo je manja zvijezda od naše. Ona je crveni patuljak, što znači da je njezin intenzitet mnogo slabiji te bi nastanjiv planet mogao kružiti na tako maloj udaljenosti. Smatra se da je Proxima b u nastanjivoj zoni oko svoje zvijezde i da postoji mogućnost tekuće vode. Problemi oko nastanjivosti mogli bi nastati zbog prirode crvenih patuljaka koji izbacuju velike količine X-zraka.

Može li postojati život na Proximi b?

Postojanje života ovisi o nekoliko faktora. Treba znati ima li planet atmosferu i ako je ima, kakve je vrste. Proximi b treba 11,2 zemaljskih dana da napravi krug oko svoje zvijezde što znači da je, na navedenoj udaljenosti, gotovo sigurno da je jedna njegova strana uvijek okrenuta prema zvijezdi i uvijek je vruća dok je druga strana uvijek okrenuta od zvijezde i vrlo je hladna i mračna. Međutim, gusta bi atmosfera mogla prenositi toplinu diljem planeta. Budući da crveni patuljci emitiraju manje svjetlosti od našeg, manje je dostupne energije za život. Ako život postoji, onda je to vjerojatno neki oblik mikroba, a ne neki visoko razvijeni oblik života. Naravno, uzimajući u obzir ljudsku definiciju života. 

Kako se može saznati više o Proximi b?

Za više detalja bit će potrebni veći i jači teleskopi. Projekti u razvoju kao što su European Extremely Large Telescope (E-ELT) i James Webb Space Telescope (JWST) potencijalno bi mogli dati bolji uvid u Proximu b ili će možda čak biti u mogućnosti dati direktan pogled na planet. Detalje o sastavu atmosfere bit će moguće saznati jedino ako planet prelazi preko zvijezde s naše točke gledišta. Ako se tranzit vrši s naše točke gledišta, bit će moguće izmjeriti zvijezdinu svjetlost koja prolazi kroz atmosferu, što će omogućiti znanstvenicima da otkriju sastav atmosfere.

Hoće li ljudi ikad biti u mogućnosti posjetiti Proximu b?

Proxima b najbliži je otkriveni egzoplanet. Udaljen je samo 4,2 svjetlosne godine To znači da je udaljen 40 bilijuna kilometara. Zemaljska letjelica koja je do sada prešla najveću udaljenost od Zemlje jest Voyager 1 koji je prešao mizernih 20 milijardi kilometara u otprilike 40 godina. Ovakvim načinom putovanja bili bi potrebni deseci tisuća godina da ljudi dođu do Proxime b.

Međutim, možda postoji način za brže putovanje. Ranije ove godine ruski milijarder Yuri Milner objavio je projekt kojem je cilj poslati vrlo malu svemirsku letjelicu u Alpha Centauri sustav u kojem se nalazi Proxima Centauri. Projekt se razvija u suradnji s brojnim poznatim znanstvenicima uključujući i Stephena Hawkinga. Ime projekta jest Breakthrough Starshot, a ideja je da se ispali više tisuća sondi s velikim jedrima koristeći lasere sa Zemlje. Na taj bi se način postiglo 20 posto brzine svjetlosti i putovanje do Proxime b trajalo bi svega 20 godina. Nedavna istraživanja pokazala su da sonde možda ne bi bile u mogućnosti preživjeti takvo putovanje. Kad bi se našao način da one stignu cijele i funkcionalne na odredište, Proxima b bi se mogao istraživati u sljedećim desetljećima, a ne tisućljećima.