LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Objašnjenje stručnjaka

Mala škola geografije: pripada li Hrvatska Balkanskom poluotoku?

"Da bi neki dio kopna mogao geografski uopće biti poluotokom, morske tj. vodene katete moraju biti duže od kopnene. To kod tzv. Balkanskog poluotoka nije slučaj" - objasnio je geograf Dragutin Feletar.

"Da bi neki dio kopna mogao geografski uopće biti poluotokom, morske tj. vodene katete moraju biti duže od kopnene. To kod tzv. Balkanskog poluotoka nije slučaj" - objasnio je geograf Dragutin Feletar.

U kontekst tzv. balkanskih zemalja vrlo se često stavlja i Republika Hrvatska, no vjerojatno mali broj ljudi zna da Balkanski poluotok, kao geografski pojam, zapravo ne postoji.

Dijeli se bavarska stipendija i to za nekoliko europskih država, uključujući i hrvatske studente


O tome je još prije nekoliko godina govorio geograf Dragutin Feletar, bivši dekan i profesor zagrebačkog PMF-a. Feletar je u razgovoru za časopis Vijenac istaknuo kako Hrvatska niti po jednom obilježju ne spada u sastav, mnogo puta spominjanog, Balkanskog poluotoka.

Prvo je potrebno razmotriti pojam Balkan s geografskog stajališta. Da bi neki dio kopna mogao geografski uopće biti poluotokom, morske tj. vodene katete moraju biti duže od kopnene. To kod tzv. Balkanskog poluotoka nije slučaj. Zapravo, nikomu u geografskoj znanosti nije jasno kako je kopno koje je tako širokim krakom vezano za kontinent uopće moglo biti proglašeno poluotokom.

Ako i zanemarimo geografsku definiciju poluotoka, što zapravo nikako ne bismo smjeli učiniti, posve je nejasno zašto je taj dio jugoistočne Europe dobio ime baš Balkanski poluotok. Planina Balkan nalazi se na sjeveru Bugarske i ne dominira ovim dijelom Europe. Više od nje tim prostorom dominiraju, recimo, Dinaridi, Velebit ili Prokletije - objasnio je profesor Feletar za Vijenac.

Feletar je u daljnjem razgovoru spomenuo i termin balkanizacija, kojeg mnoge zemlje koriste kako bi pogrdno opisale nacionalne sukobe.

Kada se u bilo kojoj regiji svijeta govori o nacionalnoj netrpeljivosti, ratnim i drugim sukobima, vjerskoj i drugoj netoleranciji, onda se često koristi termin balkanizacija. Biti na Balkanu poprimilo je posve nepovoljno, pa čak i pogrdno, pejorativno značenje. Hrvatska je stoljećima pripadala i gradila mediteransku rimokatoličku kulturu i odlike srednjoeuropskog kulturnog kruga. Njezini stanovnici ne mogu prihvatiti bilo kakve balkanske kvalifikacije. Pa čak ako i postoji geografski pojam Balkana, Hrvatska se ni tada ne nalazi u njegovu sastavu. Hrvatska je po geografskom položaju sredozemna i srednjoeuropska zemlja. Ona se nalazi i u jugoistočnoj Europi. Nikomu ne pada na pamet da Grčku naziva balkanskom zemljom, iako, ako se itko nalazi na poluotoku, onda su to Grci - zaključio je Feletar.

IZVOR: VIJENAC
FOTO: UNSPLASH