Noćas se pomiču kazaljke; evo kako je sve započelo
29. ožujka u ranim jutarnjim satima, točnije u 2:00 počinje ljetno računanje vremena. Ujedno bi to moglo biti posljednje takvo pomicanje satova.
29. ožujka u ranim jutarnjim satima, točnije u 2:00 počinje ljetno računanje vremena. Ujedno bi to moglo biti posljednje takvo pomicanje satova.
Europski parlament 2019. godine raspravljao je o potrebi za promjenama vremena, tj. o pomicanju sata. Odlučeno je kako se do 2021. godine sve zemlje Europske unije moraju odlučiti na koje će vremensko računanje prijeći. Hoće li to biti zimsko ili ljetno? Ako se odluče za ljetno, posljednje pomicanje kazaljki trebalo bi biti posljednje nedjelje ožujka 2021, a odluče li se za zimsko, posljednje nedjelje listopada 2021.
Zašto uopće računanje vremena na 2 načina?
Ideja je bila sačuvati što više danje svjetlosti tijekom radnog dana. Kreator ovog načina razmišljanja bio je Benjamin Franklin. On je to davne 1784. tijekom svog boravka u Parizu zapisao u svom eseju Ekonomski projekt, ali ideja nije tako skoro zaživjela.
Bilo je potrebno dočekati Prvi svjetski rat. Zbog nestašice ugljena, europske zemlje bile su prisiljene okrenuti se praktičnim načinima očuvanja energije. Započelo je s Njemačkom 1916. i proširilo se na ostatak Europe. Pojedine države odbacile su pomicanje sata za očuvanje energije nakon 1918, no tijekom energetskih kriza 1970-ih vratile su se na Daylight Saving Time.
Ekonomski i zdravstveni učinci
Daylight Saving Time, ljetno vrijeme ili jednostavnije pomicanje kazaljki svoju trajnost može prepisati nekolicini ekonomskih i zdravstvenih faktora. Uvođenjem ove rutine smatralo se kako će ušteda energije za kućanstva biti veća, što je vrijedilo u 70-ima kad su ova istraživanja krenula. Ne samo to, nego više danje svjetlosti znači i duži period u kojem su ljudi voljni odlaziti trošiti, zbog čega su za DST lobirali mnogi trgovci i ugostitelji.
Smatra se kako dodatan sat tijekom ljeta potiče ljude na veću izloženost suncu, što je korisno zbog vitamina D. Iako, s druge strane, znanstvenici tvrde kako treba biti oprezan jer promjene u obrascima sna mogu negativno utjecati na ljudski organizam. Rizik od srčanog udara povećava se u prva tri dana nakon prelaska na DST u proljeće. Obrnuta situacija je kad je u pitanju prelazak na zimsko računanje vremena.
Postoji li ispravno računanje vremena?
Tijekom zimskog računanja vremena, sunce u podne uistinu jest najviše na nebu. To bi značilo kako je zimsko računanje ipak točnije, no za vrijeme promjene računanja vremena na zimsko vrijeme ljudi osjećaju više negativnih promjena po zdravlje. Uzimajući u obzir da je Hrvatska ovisna o turizmu, neće biti iznenađenje ako se vlast odluči za ljetno računanje vremena, no zasad je to i dalje nepoznanica.
