Jednostavan vodič za rješavanje stresa
Ni najbolji multitaskeri nisu svemogući. Stoga donosimo jednostavne savjete za minimaliziranje stresa i lakše obavljanje svakodnevnih obaveza.
Ni najbolji multitaskeri nisu svemogući. Stoga donosimo jednostavne savjete za minimaliziranje stresa i lakše obavljanje svakodnevnih obaveza.
Bilo da se radi o fakultetu ili poslu, ili čak kombinaciji, studenti se vrlo lako mogu naći u poziciji gdje im stres određuje i ograničava gotovo svaku aktivnost. I iako je izjava ajme, toliko sam pod stresom postala uobičajena rečenica na svim kavama, druženjima te tijekom pisanja svih seminarskih radova, ne mora postati mantrom svakog studenta. Upravo suprotno, uz vrlo jednostavne i učinkovite korake studiranje i posao postat će samo još jednim dijelom života koji ćete sa smiješkom obavljati.
No ništa ne ide bez truda i potrebne pripreme. Mnogi će sad reći: već sam dovoljno pod stresom, nemam ja vremena za planiranje kako se riješiti stresa. Ali isplatit će se! Zašto bi svaki ispit ostao u sjećanju kao trauma, zašto bi svaki studentski ugovor predstavljao muku koja tek slijedi?
Foto: Giphy.com
Dopustite si jedno poslijepodne promišljanja uz ove LifeHackove korake – i sljedećih će 500 poslijepodneva proći veselije, mirnije i s manje grčeva u trbuhu.
1. Definirajte uzroke svog stresa
Gdje točno i u kojim situacijama osjećate da ste pod stresom?
a) previše posla, a nedovoljno sati u danu – kada od razmišljanja o svemu što treba napraviti zapravo napravite veoma malo
b) posao ili kolegij koji vam ne predstavlja izazov – kada dosada postaje obaveza, a obaveza izvor stresa
c) pritisak kolega – kada nitko ne pomaže (osim povremenim pametovanjem)
d) zahtjevno radno okruženje – kada vam se čini da svatko na poslu radi bolje, a svatko na fakultetu prolazi brže i lakše
e) malo hvale, puno kritike – kada profesor/nadređeni misli da je kritika najbolji oblik motivacije
f) previsoka očekivanja i perfekcionizam – kada sami sebe previše kritizirate, ali premalo pozitivno motivirate
g) niska plaća i loše ocjene – kada mukotrpan rad nije nagrađen i kada se čini da je sve bilo uzalud.
Ako ste pronašli uzrok svog stresa, već ste na pola puta; ako se radi o kombinaciji, ne brinite, niste jedini.
2. Shvatite kako stres utječe na vaše tijelo
Definitivno ne utječe pozitivno.
Zašto čak i spavanje postaje problematično tijekom ispitnih rokova ili kriznih situacija na poslu, istražuju mnogi psiholozi. I ne radi se samo o nesanici i nedostatku sna već o vrtoglavici, glavobolji, gubitku apetita i bolovima u leđima. Kada vaše tijelo podlegne stresu, sve stanice u tijelu također ga trpe te se ponašaju i izgledaju starije – što se odražava i na fizički izgled.
Na psihičkoj razini stres ima snažan utjecaj na vaše kognitivne funkcije i sposobnost obavljanja i najjednostavnijih zadataka. A kada zadaci poput pisanja i smišljanja pravilnih rečenica postanu teški, i kada sve počne ispadati iz ruku, nastupa iritacija i živci trpe još više. Hormoni koji nastaju u stresnim situacijama utječu na dijelove mozga odgovorne za koncentraciju, pamćenje, odlučivanje i socijalnu interakciju. Te se funkcije smanjuju baš kada su nam najpotrebnije! Kako spriječiti taj začarani krug?
On neće nestati preko noći. Ali već sama odluka da se protiv njega treba aktivno boriti čini veliku razliku. Kako se točno i čime boriti?
a) odvojite vremena za planiranje – kada sve postane previše i stalno kasnite, ne smatrajte gubitkom vremena stavljanje obaveza na papir ili u kalendar; pregledno zapisane obveze i zadaci omogućuju pravilno upravljanje vremenom (npr. 30 minuta razmišljanja o tome kako strukturirati seminarski rad definitivno je bolje od 3 dana stresanja i mijenjanja svega)
b) postavljanje prioriteta – kada i pregledni kalendar postane prenatrpan, odlučite što treba biti obavljeno danas, a što se može napraviti brzo ili tek tijekom narednog perioda (npr. dovršiti kvalitetnu prezentaciju i potom pregledati inbox sigurno je efikasnije nego provjeravati svakih 20 minuta čekajući ionako nebitnu poruku dok prezentacija čeka)
c) sortirajte stresore u UPP (ukloni/promijeni/prihvati) - WellCastova metoda: sve što vam predstavlja stres u životu može ići u jednom od tri smjera – možete se maknuti od izvora ili ga ukloniti (npr. dati otkaz), promijeniti uzrok (npr. naći novi način učenja) te prihvatiti da je stresor ovdje i ne brinuti toliko (npr. da će određeni profesor uvijek loše ocijeniti vaš seminarski bez obzira na to koliko sati utrošili)
e) uzmite pauzu – kada stres na poslu počne utjecati na faks, a stres na faksu na odnose s obitelji i prijateljima, odmorite – neće svijet propasti ako jedan dan (ili više njih) apsolutno posvetite sebi (bitno je ne pretjerivati s ovom točkom)
f) ne odustajte od aktivnosti koje su dobre za zdravlje – kada se ne sjećate kad ste zadnji put bili u teretani i kada se uhvatite da po 4. put tog tjedna jedete Big Mac, počnite kuhati ili barem jesti malo voća i povrća, vježbajte barem pola sata u danu i, najvažnije, spavajte barem 8 sati dok ne osjetite promjenu.
Za kraj bitno je zapamtiti da nije svaki stres negativan. Stresne vas situacije često pokreću, daju vam energiju i pojačavaju vam usredotočenost. Važno je osjetiti granicu, tj. znati kada stres počinje usporavati vaš život i utjecati negativno na um i tijelo te kada je vrijeme za ponavljanje ovih koraka. Pravim stavom i dobrim savjetima riješit ćete svaki problem i izbjeći velika stresna životna razdoblja.
I biti ovakvi:
