LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Medicinski pogled

Može li nam netko zaista „slomiti srce”?

O sindromu slomljenog srca je svatko od nas čuo, a mnogi su ga i doživjeli. Ako vas zanima što se događa u našem tijelu nakon prekida veze ili mislite da je riječ samo o još jednoj frazi, na pravom ste mjestu.

O sindromu slomljenog srca je svatko od nas čuo, a mnogi su ga i doživjeli. Ako vas zanima što se događa u našem tijelu nakon prekida veze ili mislite da je riječ samo o još jednoj frazi, na pravom ste mjestu.

Čuli smo to svugdje; na filmovima, serijama, pročitali u knjigama, a možda i doživjeli. "Slomio/la si mi srce" je fraza kojom objašnjavamo svoje emocionalno stanje nakon lošeg braka, veze, prijateljstva ili pak smrti voljene osobe.

No, čini se da to ipak nije tako. Silina i uznemirenost emocija u tom trenutku imaju i medicinski naziv: kardiomiopatija. Dakle, iako zvuči nevjerojatno, netko nam ipak može slomiti srce!

Skupina znanstvenika sa Sveučilišta John Hopkins je dokazala da emocionalni šok može biti uzrok iznenadne, ali reverzibilne slabosti srčanog mišića. Prije tog otkrića pacijenti su dobivali dijagnozu masivnog srčanog udara, ali danas se zna da, primjerice, nakon smrti voljene osobe, udovac kroz prva tri mjeseca ima visok rizik od stanja zvanog stres kardiomiopatija ili jednostavno "sindrom slomljenog srca".

Kako izgleda život mladih u današnjem društvu?


Za The New England Journal of Medicine istraživači su otkrili da kod nekih ljudi iznenadan i snažan emocionalni stres izaziva simptome identične infarktu: otpusti se ogromna količina adrenalina i noradrenalina u krvotok.

Na srce to djeluje toksično, pa osjećaju jaku bol u prsima, nakupi se tekućina u plućima, dođe do srčane aritmije te poremećaja disanja. Možda je najznačajnija činjenica da su takvi pacijenti obično iz skupine osoba koji nemaju predispozicije za razvoj bilo kakvih kardiovaskularnih bolesti.

Do istog tog stanja nas može dovesti i izloženost velikoj količini stresa koje nije povezano sa ljubavnim problemima. Kako je subjektivno što je za nekog veći, a što manji stresor, to može biti bilo kakva situacija u kojoj smo naglo izloženi velikom strahu ili neugodnosti. Dakle, možda javno izlaganje, odgovaranje na ispitu za koji se nismo dovoljno spremili ili čak kad netko iskoči iz mraka s namjerom da nas prepadne ili iznenadi.

Otvoren je poziv za 2025. godinu u okviru Europskih snaga solidarnosti, evo kako se uključiti


Srećom, osobe koje su doživjele ovo stanje se obično brzo i bezbolno oporave. Stoga, uklanjanjem što više stresora ili pronalaskom distrakcije u nečem što nam godi, možemo si doista olakšati i ubrzati proces izlječenja.

 

IZVOR: STUDMEF
FOTO: WORDPRESS