Božićna drvca – zašto ih kitimo svakog Božića?
Saznajte kako je započela tradicija postavljanja i ukrašavanja božićnih drvaca.
Saznajte kako je započela tradicija postavljanja i ukrašavanja božićnih drvaca.
Ovo blagdansko vrijeme prepuno je tradicija i simbola, a jedan od najprepoznatljivijih simbola Božića zasigurno je okićeno božićno drvce. Oko biranja pravog božićnog drvca i njegovog kićenja isprepletene su mnoge osobne, obiteljske, ali i društvene tradicije i sjećanja. No, znate li kako je tradicija ukrašavanja jele ili smreke kao načina slavljenja blagdana započela?
Zimzeleno drveće tradicionalno se koristilo za slavljenje zimskih festivala, poganskih i kršćanskih, prije nekoliko tisuća godina. Poganski narodi su koristili grančice zimzelena za ukrašavanje svojih domova tijekom zimskog solsticija kako bi ih podsjećalo na dolazak proljeća. Rimljani su svoje hramove ukrašavali smrekama kako bi proslavili svoj festival Saturnaliju.
Nitko ne može sa sigurnošću reći kada su se zimzelena drveća počela koristiti kao božićna drvca, no čini se kako je ta praksa započela na sjeveru Europe prije nekih tisuću godina. Mnoga rana drvca bila su obješena naglavačke sa stropova kuća pri čemu su se koristili lanci. U nekim krajevima sjeverne Europe ljudi su u tegle sadili grančice trešnje ili gloga u nadi da će procvjetati baš u vrijeme Božića kako bi ih unijeli u svoju kuću i tako je ukrasili za blagdane. Siromašne obitelji koje si nisu mogle priuštiti živu biljku radile bi piramide od drva koje bi potom ukrašavale ukrasima od papira, jabukama ili slatkišima. Zanimljivo je kako su te drvene piramide možda bile prikaz rajskog drveta, tj. drva obilja, s obzirom na to da se u ranim crkvenim kalendarima 24. prosinca slavio dan Adama i Eve.
Gradovi Tallin u Estoniji i Riga u Latviji oboje tvrde kako polažu pravo na hvaljenje prvim dokumentiranim korištenjem božićnog drvca u slavljenju blagdana. Tallin je svoje drvce postavio 1441, a Riga 1510. godine Malo je poznato o ovim drvcima, osim toga da ih je postavilo Bratstvo crnoglavih, udruženje nevjenčanih trgovaca. Postavljena su na središnjim gradskim trgovima, oko njih se plesalo i pjevalo, a na kraju svečanosti su zapaljena.
Mnogo je priča o tome tko je, kada i zašto prvi unio drvce u kuću i ukrasio ga. Sigurno je kako se s Baltika tradicija božićnog drvca proširila prema jugu i zapadu Europe. U Njemačkoj su prva drvca bila ukrašena jestivim poslasticama, poput paprenjaka, vafla i zlatom ukrašenih jabuka, ali i ružama napravljenih od raznobojnih papira. Čini se kako je prvo božićno drvce u Ujedinjenom Kraljevstvu postavila kraljica Charlotte, žena kralja Georga III, i to 1800. godine Ona je drvce postavila u kraljičinim odajama dvorca Windsor u povodu zabave za djecu bogatih i plemenitaških obitelji, a ta tradicija je vrlo brzo postala popularna u aristokratskim i imućnim krugovima britanskog društva.
Stoljećima tradicija postavljanja i ukrašavanja božićnog drvca proširila se diljem svijeta i postala neizostavnim dijelom proslavljanja Božića. Čini se kako je gotovo neizbježno da nas sam pogled na božićno drvce ne odobrovolji i ispuni pravim blagdanskim duhom. Zato, podijelite u komentarima slike svojih prekrasnih božićnih drvaca i pomognite nam raširiti blagdansku radost, ljubav i mir svim našim čitateljima.
