Petak za znatiželjne

6 velikih pandemija prije koronavirusa – evo koji su bili simptomi i kolika je bila smrtnost

Ako ste se ikad zapitali što je bilo prije korone u koronasvijetu, donosimo vam 6 najsmrtonosnijih pandemija u ljudskoj povijesti.

23.10.2020.

Godina 2020. obilježena je riječju – pandemija. Podrijetlom iz grčkog, izvedena od riječi pan, koja se prevodi kao sve, te demos, koja označava imenicu ljudi. Riječ od svega 9 slova, no s puno većim brojem iza sebe. Povijest čovječanstva također je doživjela razne oscilacije kad je u pitanju zdravlje, a do sada, koliko je zabilježeno, nanizalo ih se dvadesetak.

Ako ste se ikad zapitali što je bilo prije korone u koronasvijetu, donosimo vam 6 najsmrtonosnijih pandemija u ljudskoj povijesti, a tom se temom bavimo u sklopu serije članaka Petak za znatiželjne.

Antoninska kuga

Zakoračivši duboko u prošlost kada je Europom vladalo Rimsko Carstvo nailazimo na Antoninsku kugu. Ime Antoninska dano je prema rimskom vladaru Marku Aureliju čije puno ime glasi Caesar Marcus Aurelius Antoninus Augustus. Znana je još kao Galenova kuga, nazvana prema liječniku koji je o bolesti pisao, znanstvenici spekuliraju kako je upravo ova epidemija bila rani oblik boginja ili ospica. Na europsko je tlo najvjerojatnije stupila preko rimske vojske koja je ratovala na Bliskom istoku.

Simptomi: visoka temperatura, natečeno grlo, proljev, gnojni čirevi.
Trajanje: 165-180. god.
Broj umrlih: 5 milijuna.

Justinijanova kuga

Slične geografske rasprostranjenosti kao i Antoninska kuga, Justinijanova je zahvatila područje Bizantskog Carstva. Prvi put zabilježena je u Egiptu, a njezino širenje uzrokovali su štakori koji su u Konstantinopol stigli brodovima koji su prevozili žito. Ime je dobila prema ondašnjem vladaru Justinijanu I. koji je i sam prebolio ovu bolest. Smatra se kako je ovo bila preteča Bubonske kuge poznatije pod imenom Crna smrt.

Simptomi: otečenost limfnih žlijezda koje poprimaju crnu boju te propadanje kože tijekom uznapredovanja bolesti s 50% smrtnosti u 3-7 dana ako se ne liječi.
Trajanje: 541-543. god. (zatim smanjenim intenzitetom do 590. te povremeno 750. god.).
Broj umrlih: 15-25 milijuna ljudi, prema nekima i do 50 milijuna.

Bubonska kuga

Najpoznatija svjetska epidemija poznatija pod imenom Crna smrt razlog je brisanja između 30-60% europske populacije tijekom povijesti. Ovaj najčešći oblik kuge ime je dobio prema riječi bubon (grč. boubon znač. prepona) koji označava otečen i upaljen limfni čvor osobito ispod pazuha i na preponama. U Europu je dospjela preko trgovačkih puteva, a samo 4 godine bile su potrebne da uzme živote 25 milijuna ljudi diljem Europe. Bolest je izazivao soj bakterije Yersinia pestis, a širena je preko glodavaca ili buha. Bilo je potrebno stotinjak godina da čovječanstvo u potpunosti preboli ovu visoko smrtnu bolest.

Simptomi: otečene limfne žlijezde, groznica, kašalj, krvavi izbljuvci, poteškoće s disanjem, propadanje kože zbog potkožnog krvarenja.
Trajanje: 1347-1351. god.
Smrtnost: iako se ne zna točno, procjenjuje se da je preminulo oko 25 milijuna ljudi u Europi, a u svijetu više od 75 milijuna.

Velike boginje

Amerika je u 16. stoljeću brojila oko 100 milijuna stanovnika koji do onda nisu bili izlagani istim bolestima kao što je to bilo europsko stanovništvo. Pridošlice su sa sobom donijele mnogo toga, a između ostalog to su bile i velike boginje. U Europi ova je bolest bila prisutna tisućama godina te kad je stupila na američko tlo mahom se proširila po domorodačkom populacijom. Bolesti kao što je ova doprinijele su padu civilizacija kao što su Inke i Asteci, a prema nekim procjenama nalaže se kako je od bolesti koje su doputovale preko Europljana umrlo 90% autohtonog stanovništva zapadne hemisfere. Danas, velike su boginje iskorijenjene među stanovništvom te se mogu pronaći samo u laboratorijima.

Simptomi: povišena temperatura, bol po cijelom tijelu, svrbež popraćen osipom i krastama po tijelu; posljedice su trajne u obliku unakaženosti ili sljepoće.
Trajanje: 16. st. - 1977. god.
Smrtnost: prema nekim podacima samo je u 20 stoljeću preminulo više od 300 milijuna ljudi.

Španjolska gripa

Sa završetkom Prvog svjetskog rata pojavio se novi rat – rat protiv pandemije Španjolske gripe. Ratni uvjeti i pothranjenost vojnika dovela je do brzog širenja ove nemilosrdne bolesti. Ime je dobila po Španjolskoj, u kojoj je prvo zabilježena. Smatra se kako je prouzročena podtipom virusa ptičje gripe H1N1 koji je doputovao iz Kine. Prenijeli su ga kineski radnici koji su, baš kao što su Europljani donijeli u Ameriku velike boginje, donijeli preko Kanade na europsko tlo.

Simptomi: bol u mišićima i zglobovima, zimica, visoka tjelesna temperatura, suhi kašalj, bolovi iza očiju, glavobolja
Trajanje: 1918-1919. god.
Smrtnost: najmanje 25 milijuna ljudi.

HIV

Pandemija koja traje i dan danas svoje početke bilježi još iz 20-ih godina prošlog stoljeća kada je po prvi puta zabilježena u Africi. Smatra se kako je virus s krvlju čimpanzi prenesen na lovce te se tako širio na ljudski rod. Bolest se prenosi spolnim putem, preko tjelesnih tekućina te čak preko majke na nerođeno dijete u utrobi. Prvi put bolest je dijagnosticirana 1981, dok lijek za potpuno izlječenje ne postoji.

Simptomi: otekli limfni čvorovi, umor, gubitak tjelesne težine, dugotrajni proljev, gljivična infekcija usta, kratkoća daha i kašalj, vrućica i znojenje, bolesti kože.
Trajanje: 1981. (prema nekima 1959) - danas.
Smrtnost: 39 milijuna.

OZNAKE: