Učenje tijekom cijele noći nikad nije pametna ideja, evo i zašto

Sigurno znate ono pravilo: odraslim osobama treba između 8 i 9 sati sna svake noći, a tinejdžerima čak i više. Međutim, ponekad je to jednostavno nemoguće izvesti.

Možda učiš za zbilja težak ispit, ideš na zabavu s prijateljima ili cijelu noć surfaš internetom ili gledaš serije… bilo kako bilo – izostanak sna zbog cjelonoćnog učenja ili bilo koje druge aktivnosti može ozbiljno utjecati na vaše tijelo i mozak. Evo kako!

Teško ćeš se sjećati svega što si sinoć pokušavao/la naučiti!

Dok spavaš, dio tvog mozga koji se zove hipokampus ‘ponavlja’ sve što si učio/la dok si bio/la budna. Ovo pomaže da podatke prebacuješ iz kratkotrajne u dugotrajnu memoriju. Ako se ne naspavaš, podaci se jednostavno neće prebaciti u dugotrajnu memoriju pa ćeš ih se teško ili nikako prisjetiti na ispitu. Zbog toga je puno pametnije čitati i učiti tokom dana, lijepo se naspavati i osigurati dugotrajno pamćenje materijala koje moraš naučiti za ispit.

I dalje nećeš znati riješiti komplicirani zadatak na kojem si zapeo/la

Recimo da ostaneš dugo budan/na pokušavajući riješiti neki težak zadatak koji jednostavno ne možeš prokljuviti. Pametno bi bilo da jednostavno odeš u krevet i prespavaš noć pa ujutro pokušaš ponovo jer tokom REM faze sna tvoj mozak spaja novu memoriju sa već postojećom. Ovo često dovodi do ‘heureka’ trenutka nakon što se dobro naspavamo jer se tokom sna nove kockice slažu u tetris tvoje memorije.

Poremetit ćeš svoj biološki ritam pa ćeš se osjećati loše

Svaka stanica u tvome tijelu ima svoj biološki ritam koji nadgleda hipotalamus kao glavni sat po kojem se ravna svaki naš tjelesni sistem. Tokom cijelog dana šaljemo infromacije u hipotalamus, kao što je, na primjer, miris hrane i svjetlost koji onda regulira naše hormone pa se osjećamo pospano, gladno, poletno i sl.

Kad ostaneš budan/na cijelu noć svi se ovi signali poremete: do tvog mozga dopire svjetlost kad ne bi trebala, jedeš u neočekivanim trenucima, što sve utječe na tvoj biološki ritam i to loše. Zbog toga su šanse da ćeš osjećati mučninu, izmorenost i nesanicu poprilično velike.

Toksini se gomilaju u mozgu

Tvoj mozak sagorijeva hrpu energije tokom dana što za posljedicu ima stvaranje metaboličkih nusproizvoda – otpada (zamisli automobil u kojem sagorijeva gorivo). Svake večeri mozak se rješava ovih nusproizvoda i čisti se. Metaboliti se ispiru pomoću limfatičkog sustava, ali ako ne spavaš ovaj se proces ne može nesmetano odvijati zbog čega mozak ne može funkcionirati kao što bi inače funkcionirao. Što si duže budan/na, mozak teže sagorjeva energiju, a ti si sve manje i manje produktivan/na.

Teže donosiš odluke

Kad mozak ne može efikasno sagorjevati energiju, ovo može utjecati na tvoj prefrontalni korteks – dio mozga u kojem se donose dobre odluke. Ako i ovaj dio mozga počne ‘štekati’, veće su šanse da ćeš se ponašati impulzivno, ali i da ćeš teže percipirati i procesuirati senzorne informacije.

Ponašaš se ćudljivo i često mijenjaš raspoloženja

Nakon samo jedne neprospavane noći, ljudi su skloni ćudljivom ponašanju. Postat će mrzovoljni i emocionalno nestabilni.

Može ti se dogoditi iznenadni napad spavanja

Ovo se događa kad se tvoj mozak jednostavno ugasi, uprkos tome što se trduiš ostati koncentrisan, a to može imati strašne posljedice. Tokom dana, koristimo ATP (adenozin trifosfat) molekule za sagorijevanje energije, no kao nudprodukt se u nama gomila adenozin. Što je veća količina adenozina, imamo snažniju potrebu za spavanjem. Ovo je poput nesvjestice. Ako se nalaziš u amfiteatru i slušaš dosadnog profesora zbog čega zaspiš, neće se dogoditi ništa strašno, ali zamisli da voziš automobil!