Učenje napamet vs. učenje s razumijevanjem – iz perspektive studenata

Što kad vam se zareda puno kolegija odjednom, jedan vrlo važan za vaše zanimanje, drugi i ne toliko. Kako naučiti 150 stranica skripte koju ne znate prepričati svojim riječima ni pijani, a ispit vam je sljedeći tjedan? Učenjem napamet ili štrebanjem, naravno. Nikome ono dugoročno ne ide u korist, no poslužit će u nuždi. Takvo je učenje samo mala utjeha da ste prošli ispit, no neće ostaviti jači utisak u vašoj budućnosti, točnije u vašem kasnijem zanimanju. Temelji se na ispraznom ponavljanju jednih te istih rečenica u nekom razdoblju. Na neki vas način učini robotom jer automatski pišete ono što ste zapamtili, a sve bez pretjeranog razumijevanja pročitanoga i napisanoga. 

S druge je strane učenje s razumijevanjem. Kako početi uopće? Označavanjem markerima duginih boja i čitanjem, sastavljanjem kartica ili je dovoljno učiti svaki dan po cjelinu i pred sam ispit sve ponoviti?

Na Quora stranici vode se rasprave o razlikovanju dvaju pojmova, učenje i razumijevanje, a postoji velika razlika između njih. Učenje se može definirati kao sposobnost pamćenja određenog broja navodnih činjenica. Kada idemo u školu, općenito učimo stvari. Svaki profesor prolazi kroz svoj manje ili više razrađen plan i program te podučava o određenoj temi predmeta/kolegija prikazivanjem podataka kao činjenica. Od učenika se očekuje pamćenje upravo tih (ponekad nepotrebnih) činjenica. Biti dobar učenik obično ovisi o vašoj sposobnosti da dobro zapamtite gradivo iz literatura ili skripti te ih primijenite na nekakvom primjeru, usredotočeni na njega.

Matej je student na osječkom Odsjeku za kulturu i kreativne industrije i smatra da je učenje napamet svakodnevica za jedne i vječna misterija za druge. Slaže se da je bitno učiti s razumijevanjem i proći svaki kolegij koji ima veze sa studentovom budućnosti:

– Izuzev samostalno-nesamostalnog života, menze, stipendije i studentskog četvrtka, na faks ipak idemo s ciljem razvoja samoga sebe u osobe koje će jednoga dana raditi svoj posao iz snova ili bilo kakav drugi sa solidnom plaćom. Ne vrijeđam profesije, svakom je profesoru njegov predmet važan i ima potpuno pravo ponositi se njime, ali sa strane studenata, vjerujem da se većina može složiti da fakultet ima predmete na kojima se uče stvari koje će nam koristiti u daljnjem životu te one predmete na kojima shvaćamo da stol ipak nije tako loša zamjena za jastuk. Za svaki predmet/kolegij koji nam daje nadu u bolje sutra svakako je potrebno pripremiti ispit s razumijevanjem jer nas to priprema za posao koji jednog dana želimo dobiti.

Istinski razumjeti gradivo podrazumijeva povezivanje mreže podataka kako bi se došlo do nekakvog jednostavnog zaključka. Budući da je dobar učenik uvijek pozitivna osobina, biti u mogućnosti istinski razumjeti ovisi o vašoj sposobnosti da shvatite osnove tih podataka, dakle sposobnost je to otkrivanja i jasnog uviđanja uvjerenja i stvorenih veza između podataka, dok je učenje čin više-manje samo pamćenja. Nedvojbeno, ako ste nešto naučili, znači da imate samo nešto znanja o tome, ali ako ste nešto shvatili znači da ste to prakticirali i stekli vještinu.

Studentima se način učenja napamet naravno ne isplati te su nam to i pojasnili.

– Nama se ne isplati učiti napamet, a ni profesorima nisu najmiliji oni koji takvo učenje prakticiraju jer je jednostavno previše gradiva. Na faksu se uči ono što će biti studentovo zanimanje, a ako on bude htio to znanje steći učeći napamet, u jednu ga ruku neće zadržati, a u drugu će se teže snalaziti u svom budućem poslu. Tako šteti jedino sebi – izjavio je Ivan, student medicine u Osijeku.

Studentica Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, također iz Osijeka, priznala je da ponekad prakticira učenje napamet, ali da ono nikome neće ići u korist jer će se kad-tad pojaviti problem u budućem poslu koji se možda neće znati riješiti.

– One kolegije koji me zanimaju i koje bolje razumijem učim tzv. logikom zdravog razuma, dakle s razumijevanjem. One koji mi i nisu toliko bitni učim napamet. Sve ovisi o kolegiju. Kada se završi fakultet i počne s radom u struci, studentu će biti teže jer će praktički morati sve iznova učiti i vjerojatno bi mu to više štetilo jer će se i teže snalaziti. 

Na samom je studentu odluka o načinu učenja jer mu nitko drugi ne kroji budućnost, osim njega samoga. Fakultet će ga mnogo puta prožvakati i ispljunuti, a možda i natjerati na promjenu radnih navika, te mu tako osigurati diplomu koju silno priželjkuje i zaslužuje.