Studenti se pozivaju na sudjelovanje u projektu Gradski laboratorij 2021: Otporan Zagreb

Prošle je godine, u suradnji osam europskih sveučilišta, započet projekt UNIC Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova kojemu je jedna od ključnih komponenata pokretanje gradskih laboratorija – fizičkih ili virtualnih mjesta rasprave gdje se otkrivaju važni izazovi s kojima se suvremeni gradovi suočavaju te se predlažu potencijalna rješenja istih. 

U sklopu navedenog projekta, organiziran je i Gradski laboratorij 2021: Otporan Zagreb kojemu je cilj osigurati doprinos jačanju kapaciteta otpornosti Zagreba nakon višestrukih kriza koje su zadesile grad u zadnje vrijeme. Ovoga mjeseca, 29. i 30. lipnja 2021. godine, održat će se međunarodna virtualna platforma druge faze projekta unutar koje će se predlagati potencijalna rješenja za prethodno detektirane probleme. U projektu će sudjelovati Sveučilište u Corku, kao i tim profesorice Karen Neville, osnivačice i direktorice Centra za otpornost, koji je uz pomoć kolaborativnih EU projekata iz FP7 i Horizon programa razvio kvalitetan sustav upravljanja krizama i jačanja otpornosti grada. 

Stoga, pozivaju se studenti i svi zainteresirani da se prijave i sudjeluju u radu. Prijavnica se nalazi ovdje, a u njoj je potrebno navesti osobne podatke, odabrati radionicu na kojoj želite prisustvovati te označiti koje vas problemsko područje najviše zanima.

Što se tiče programa, prvi dan rada virtualne platforme namijenjen je lokalnoj radionici i generiranju rješenja za Zagreb, dok će se drugog dana odvijati zajednička radionica Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Corku, prezentacija primjera iz Corka za postupanja u krizama, zatim zajednička radionica radi generiranja rješenja za Zagreb, a kraj radionice predviđen je za diskusiju i zaključke. Detaljnije informacije o programu možete pronaći na službenoj stranici Sveučilišta u Zagrebu. 

U prvoj su fazi rada gradskih laboratorija 184 sudionika u više od 20 sati virtualnih diskusija kreirala sliku o jakim kapacitetima otpornosti Zagreba te utvrdila u kojim bi se područjima otpornost trebala nadograditi. Među njima su nedostatak cjelovitoga sustava upravljanja krizama od prevencije, preko reagiranja i postupanja do oporavka te izostanak vizije o razvoju grada u budućnosti, neadvekvatno komuniciranje u krizama, nedovoljna senzibiliziranost za specifičnost ranjivih društvenih grupa i nedostatak inkluzivne perspektive u sustavu upravljanja krizom te nedostatna znanja, vještina i osvojeni obrazac ponašanja građana i stručnjaka o djelovanju u krizama, o prevenciji rizika do aktiviranja različitih resursa koji mogu pomoći u nošenju s krizama.

Nastavno na prvi ciklus, sada je red za osmišljavanje rješenja navedenih problema koji će se u trećoj fazi projekta implementirati u praksi.