Prošao prvi tjedan online nastave; evo koja su iskustva studenata i profesora

Diljem Hrvatske provodi se nastava na daljinu, novi oblik poučavanja u ovom kriznom stanju. Nastava na daljinu ima svoje prednosti i nedostatke i samo provođenje ovakve vrste nastave varira s obzirom na ustanovu i na profesore koji je provode. Uskoro završava prvi tjedan provođenja online nastave pa smo pitali profesore kako je to izgledalo, kako su se snašli oni i njihovi studenti te hoće li kriteriji za studente ostati jednaki kao i u uvjetima u učionicama. 

Svoje nam je mišljenje otkrila profesorica hrvatskog jezika:

– Kao profesorica hrvatskoga jezika, osobno sam zagovaratelj žive riječi i smatram da, usprkos blagodatima, tehnologija srećom nema mogućnost zamijeniti izravni kontakt profesor-student.  Mislim da svi to osjećamo primjenom online nastave. Ipak, meni koja nisam pobornik dominacije tehnologije u nastavi ovo je svojevrsni izazov i pozitivno iskustvo. Sam proces nije kompliciran, isključimo li specifične okolnosti rada od kuće. Predavanja se ovim putem mogu kvalitetno odraditi, kao i seminari tradicionalnog, izlagačkog tipa. Seminare radioničkoga tipa teže je realizirati, budući da zahtijevaju visok stupanj interakcije.

Ovakva vrsta provođenja nastave svakako je izazov svima i, sudeći prema mišljenju ove profesorice, izazov je prihvaćen s velikom dozom pozitive. Ipak, nedostatak je, kako ističe profesorica, to što postoji više vrsta nastave i određene radionice zahtijevaju i veću interakciju, puno veću nego što to dopušta online nastava. 
 
Unatoč tome vidimo da i druga profesorica iz Splita ima dobra iskustva te je isto primijetila i kod svojih studenata:

– Online nastava uopće nije komplicirana, dapače, predstavlja jedan novi izazov kako za studente tako i za profesore. Uostalom, suvremene metode poučavanja uključuju integraciju IKT-a u sve oblike rada. I treba je provoditi, naravno, stalno se usavršavati na osobnoj razini, učiti od studenata koji su, ipak, djeca digitalne generacije. Mislim da su i studenti zadovoljni, što mi pokazuje ovotjedno iskustvo jer su studenti bez problema  svoje seminarske radove prezentirali online, uključivali se u diskusiju, postavljali pitanja, davali komentare. Također, tijekom moje prezentacije redovnog predavanja nije bilo nikakvog problema.

Profesorica nam otkriva da njoj nije teško provoditi ovakvu nastavu, nego joj čak predstavlja profesionalni izazov jer je već radila s učenicima u sustavu Moodle. Ovakva nastava traži određenu razinu digitalne pismenosti koja se podrazumijeva kod akademske zajednice, tako da ne bi trebalo biti problema u komunikaciji sa studentima.

Što se tiče kriterija, pitali smo profesore hoće li prilagoditi svoje kriterije prema novom obliku nastave. 

– Mišljenja sam da kriteriji za studente ovise o vrsti sadržaja – u realizaciji ispita koji proizlaze iz klasičnih predavanja i seminara, kriteriji ne moraju znatno odstupati; tamo gdje je seminar zamišljen kao radionic, a o metodičkim vježbama neću ni govoriti, realizacija nastave nužno odstupa od idealnoga oblika, nije ju lako osmisliti, a kvalitetna realizacija ovisi o više faktora. U skladu s tim, mijenjaju se i kriteriji, pa u tom slučaju donekle možemo govoriti o gledanju kroz prste, što ipak ne znači da studenti neće steći osnovna znanja koja će im omogućiti uspješno djelovanje u nastavnoj praksi. 

Druga profesorica otkrila nam je da, što se tiče kriterija, oni bi svakako trebali ostati jednaki kao da je nastava uživo, no treba imati na umu da mogući tehnički problemi mogu uzrokovati lošiju prezentaciju, bilo da se radi o audio ili videoprijenosu. Online je nastava, navodi, budućnost, i to skora, bez obzira hoće li nam ritam diktirati virus korona ili nešto drugo.

– Ne bih rekla da se studentima gleda kroz prste, već se traže optimalni modaliteti kako bi oni izvršili svoje obaveze. Problem predstavlja izvođenje vježbi koje sada nije moguće provesti na uobičajeni način.  

Kako je vidljivo, profesori nastoje uložiti što više truda kako bi se nastava što uspješnije i normalnije mogla provoditi, a sukladno s tim nastoje i zadržati kriterije koje su postavili. To uopće nije iznenađujuće jer su kriteriji i nastali kako bi se ostvarivanjem ishoda od kolegija koji predaju dobilo najviše. Ipak, voljni su za suradnju i imaju razumijevanja za sve poteškoće koje se mogu pojaviti u ovoj situaciji. 

Kada je riječ o tehničkom dijelu ove nastave, najbolje informacije može nam pružiti profesorica informatike: 

– Online nastava odnosi se na nastavu isporučenu na mreži, što znači da nema fizičkog kontakta između nastavnika i studenta. Ovakva nastava isporučuje se najčešće u masovnim online tečajevima (Massive Open Online Courses, MOOC). Postavlja se pitanje kako započeti i planirati ovakvu nastavu. Koje platforme za ovakvo učenje primijeniti? Što ona obuhvaća? Na ovakva pitanja naći ćemo odgovore u znanstvenonastavnoj i popularnoj literaturi. Zaključak je svih, postupak planiranja i oblikovanja ovakve nastave jednak je kao i planiranje nastave licem u lice. Planiranje počinje analizom sudionika, okruženja učenja, sadržaja učenja te postavljanjem ishoda učenja, zatim se oblikovanjem sadržaja predlaže nacrt koji se poslije razvija u odabranoj platformi te nakon toga slijedi primjena, odnosno online učenje. Sve navedeno vrednuje se formativno i sumativno.

Najbitnija je naravno organizacija, a prema riječima naše sugovornice, ona mora biti na najvišoj razini:

– Iz svega proizlazi kako ovakvo učenje, odnosno nastava, nije magična kugla, niti nastaje slučajno. Organizacija onoga koji oblikuje sadržaje za online učenje te samoorganizacija onoga koji uči na takav način mora biti na najvišoj razini. 

Ovdje upućuje na ECAR-ovo istraživanje (ECAR Study of Faculty and Information Technology) o online nastavi u kojem je 9% nastavnika navelo da bi radije poučavalo u online okruženju, a 91% nastavnika u okruženju licem u lice:

– Onoga koji vas sluša, ako je u pitanju sinkrono poučavanje morate motivirati za nastavni sadržaj, boja glasa mora biti ugodna, pripremljeni sadržaj mora teći, komunikacija i suradnja ne smije izostati i svi tehnički uvjeti moraju biti zadovoljeni. Asinkrono poučavanje ovisi o nastavnom sadržaju koji u isto vrijeme mora biti poučan i zanimljiv. S obzirom na to da je fleksibilnost jedna od najvećih prednosti online učenja, online učitelj nastavni sadržaj mora oblikovati na vrijeme, a upute moraju biti točne. Komunikacija i suradnja se uvijek moraju dogovoriti kako učitelj ne bi postao rob online nastave. U ovakvoj nastavi studenti preuzimaju odgovornost za svoje učenje, a samoorganizacija je na visokom stupnju. Nakon otklanjanja svih tehničkih nedostataka, iako je studentima to prva isprika, student mora svjesno preuzeti odgovornost, a nastavnik se ne smije dovesti u poziciju da mora smanjivati kriterije ocjenjivanja, odnosno procjene naučenoga.

Što kažu studenti?

Nastava se izvodi online, svaki se kolegij provodi na svoj način i uglavnom se sve odvija preko LMS-a Moodle, a pazi se i da studenti dobiju sve potrebne materijale, govori nam sugovornica. Profesori im, kaže, stavljaju audioprezentacije, tutoriale na YouTube ili materijale preko kojih mogu sami učiti.

Maksimalan angažman i organiziranost svakako je nešto što bi studenti trebali prakticirati kako bi mogli biti u toku sa svim kolegijima. Upravo ovo studentima predstavlja najveći izazov, a kao jedan od njih uglavnom se ističe razlika u kvaliteti spram fizičkog oblika nastave:

– Sve ima svoje nedostatke, pa tako i online nastava. S obzirom na to da nema fizičke nastave teže je pratiti predmete i ostati u toku jer se zahtijeva od studenata da odvoje više slobodnog vremena za faks. Osim toga nastale su manje komplikacije vezane uz predmete čiji se kolokviji i vježbe ne mogu odvijati online te su odgođeni do daljnjeg. 

Bez obzira na koji se način izvodi nastava, obaveza ne nedostaje:

– Imamo mnogo zadaća, prezentacija, provjera i samoprovjera. Sve se znatno povećalo kako bi se profesori uvjerili da smo zaista u toku s gradivom, no to sa sobom nosi i određenu dozu stresa. Uzevši u obzir situaciju, to jest paniku koja je zavladala, možemo uredno pratiti nastavu i obavljati svoje zadatke, ali ako se ova situacija nastavi, stvari bi se mogle dodatno zakomplicirati. 

– Obaveze su i dalje iste, uvedene su i samoprovjere znanja gdje studenti tjedno mogu pratiti svoje znanje. Mislim da studenti sada imaju puno slobodnog vremena i da imaju dovoljno vremena da savladaju gradivo iz raznih kolegija. 

Ipak, među nekim drugim studentima osjeća se nešto veći stres jer se osjeća da ni studenti, kao ni profesori nisu još uvijek u potpunosti sigurno kako se ponašati u ovakvom obliku nastave:

– Teško je u ovako kaotičnom stanju faksu posvetiti stopostotnu pažnju i ostati hladne glave. Imam dojam da si profesori ne mogu predočiti koliko vremena zapravo oduzima njihova zadaća i kao da nisu svjesni što se događa te da uz to neki studenti još uvijek rade; od kuće ili iz ureda. Možda najbolji primjer tog bunila jest zadatak profesora koji nam je zadao zadaću za koju su nam potrebne knjige dostupne samo u knjižnicama koje sada ni ne rade, a koji je rekao da se probamo nekako snaći. 

---

Vezano: 

• Ministarstvo potvrdilo: fakulteti ostaju zatvoreni još najmanje 30 dana
• Na Pravnom fakultetu u Splitu još se ne održava nastava na daljinu; studenti se obratili Ministarstvu 

---

Prvi tjedan izvođenja online nastave bio je test, kako za profesore tako i za studente. Prema ovim izjavama vidimo da se svi maksimalno trude kako bi što bolje izveli online nastave. Uz malo dobre volje i truda svi nedostatci koji su zasad primijećeni moći će se svesti na najmanju moguću razinu i na taj način ostvariti što manji propust nastavnoga gradiva. Budući da će ovaj oblik nastave potrajati sve do 19. travnja, nadamo se da ćemo uspjeti svi zajedno izvući ono najbolje iz online nastave.