WWF o izljevu nafte u Siriji: Incident se mogao spriječiti, imat će dugoročne posljedice

WWF je duboko zabrinut zbog izlijevanja nafte koje se dogodilo u Siriji prije tjedan dana. Ovaj incident koji se mogao spriječiti, ističu iz WWF-a, imat će trenutne i dugoročne učinke na obalne ekosustave i osjetljive zajednice na tom području. Posebno je zabrinjavajuće što je to već drugo veliko izlijevanje nafte u regiji ove godine.

Izlijevanje nafte od 800 kvadratnih kilometara prijeti obali Cipra i Turske, s potencijalno razornim posljedicama po morsku bioraznolikost i ekosustave (što pokazuju nedavni satelitski snimci koje je Orbital EOS analizirao za WWF). Izlijevanje predstavlja ozbiljnu opasnost i za zajednice i poslovanja čija egzistencija ovisi o turizmu i morskim resursima.

 

Satelitske snimke naftne mrlje / FOTO: WWF

 

Izlijevanje je poteklo iz Sirije, gdje je, prema lokalnim izvješćima, puknuće spremnika na termoelektrani Baniyas dovelo do izlijevanja velikih količina goriva u more, a pogodilo je i nekoliko općina koje su već započele postupke čišćenja. Spremnik koji curi bio je napunjen s 15 000 tona goriva, prema sirijskoj državnoj novinskoj agenciji SANA.

– Pozivamo sve pogođene zemlje da djeluju brzo i dodijele sredstva kako bi se moglo provesti učinkovito čišćenje pogođenih područja kako bi se izbjeglo daljnje rasipanje i zagađenje netaknutih staništa i morskih vrsta. Mediteranske zemlje moraju poduzeti snažne mjere usmjerene na obnovu i osiguranje zastarjele naftne i plinske infrastrukture kako bi se spriječili daljnji incidenti ove vrste koji utječu na vitalne ekosustave i ugrožene zajednice. – rekao je Mauro Randone, koordinator Programa održivog plavog gospodarstva pri Mediteranskoj inicijativi WWF-a.

– Ovo je još jedan u nizu podsjetnika kakvu trajnu opasnost za društvo predstavlja oslanjanje na ugljikovodike. Za opstanak ljudske vrste ključno je da prestanemo koristiti fosilna goriva i razvoj temeljimo na drugim izvorima energije, prije svega onim obnovljivim. Mislim da ne treba dodatno naglašavati što bi ovakva havarija u Jadranu značila za ekonomije obalnih zajednica i ljude koji od mora žive. – zaključio je Mosor Prvan, voditelj morskog programa u WWF Adriji.

• postupno ukinu postojeće i zabrane nove projekte istraživanja, vađenja i prerade nafte i plina u regiji na način koji odražava ciljeve Pariškog sporazuma, te osiguraju da daljnja ulaganja ne budu usmjerena na razvoj nafte i plina;
• usvoje dugoročnu energetsku viziju postavljanjem jasnih ciljeva za buduću uporabu energije i istraživanjem alternativnih izvora energije za naftu i plin;
• rade s relevantnim međunarodnim organizacijama radi razmjene iskustava i učenja iz drugih zemalja u vezi s opskrbom energijom, pristupom i učinkovitom uporabom;
• primijene jače propise za sprječavanje takvih nesreća, posebice ratifikacijom i učinkovitom provedbom relevantnih protokola Barcelonske konvencije (uključujući Protokol na moru, Protokol o izvorima s kopna, Protokol o sprječavanju i hitnim slučajevima).