Studenti arhitekture u Sarajevu izdali svoj časopis: 303
Entuzijazam mladih intelektualaca ovog je puta urodio plodom u susjednoj, politički razjedinjenoj Bosni i Hercegovini. Naime, skupina studenata Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, okupljena oko zajedničke ideje promicanja zapostavljenih vrijednosti u društvu, realizirala je projekt časopisa za arhitekturu, umjetnost i dizajn.
Entuzijazam mladih intelektualaca ovog je puta urodio plodom u susjednoj, politički razjedinjenoj Bosni i Hercegovini. Naime, skupina studenata Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, okupljena oko zajedničke ideje promicanja zapostavljenih vrijednosti u društvu, realizirala je projekt časopisa za arhitekturu, umjetnost i dizajn.
Svaka je studentska inicijativa oduvijek bila hvalevrijedna reakcija na trenutne događaje u društvu te je nerijetko nailazila na oduševljenje brojnih istomišljenika ujedinjenih u ideji bolje budućnosti. Entuzijazam mladih intelektualaca ovog je puta urodio plodom u susjednoj, politički razjedinjenoj Bosni i Hercegovini. Naime, skupina studenata Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, okupljena oko zajedničke ideje promicanja zapostavljenih vrijednosti u društvu, realizirala je projekt časopisa za arhitekturu, umjetnost i dizajn. Časopisom žele podići svijest o važnosti arhitekture i umjetnosti kao pilona modernog društvenog uređenja. Ciljana publika su bivši i sadašnji studenti arhitekture, dizajna i srodnih grana, kao i svi kojima ove struke predstavljaju razonodu, hobi ili pak profesiju. O časopisu 303 („Tristotrojka“) razgovarali smo s jednim od idejnih začetnika – Harisom Bulićem.
Odakle ideja za pokretanje časopisa i tko ga je pokrenuo, kada i kako?
Ideja za pokretanje časopisa studenata arhitekture u Sarajevu stara je desetak godina, ali nikada nije realizirana. Za vrijeme mog studija među studentima nije bilo nastojanja za realizaciju takvog projekta. Nakon što sam bio u prilici prelistati nekoliko domaćih studentskih časopisa o arhitekturi, u razgovoru s prijateljima Mirzom Spužićem i Deom Dudić, javila su se pitanja zašto mi nemamo sličan projekt. Nakon rujanskih ispitnih rokova priča o časopisu se proširila na uži krug prijatelja koji su tada bili na početku pete godine i svi su se vrlo brzo složili da je ideja vrijedna barem pokušaja realizacije. Već nakon mjesec dana za rad na časopisu bilo je zainteresirano dovoljno kolega za organizaciju prvog sastanka.
Zašto ime 303?
Na jednom od prvih razgovora s Mirzom i Deom, dok smo razmišljali o sadržaju budućeg časopisa i mjestu održavanja prvog sastanaka, ime „Tristotrojka” se samo nametnulo kao dosjetljiva interna šala. Odmah smo zaključili da je ime tristotrojka i vrlo logično, jer je dvorana 303, u kojoj se ne odvija nastava i čija su vrata za studente otvorena 24 sata, jedino mjesto gdje bi se sastanci mogli održavati u bilo koje doba dana. Osim toga, taj je prostor poznat svim trenutnim i bivšim studentima Fakulteta, a predstavlja mjesto okupljanja studenata svih godina, gdje se uči, crta i izrađuju makete u opuštenoj atmosferi. Odabir ovog imena je vjerojatno jedan od razloga velikog interesa studenata za projekt, jer je svima bilo jasno da bi ovaj tiskovni prostor za studente mogao biti paralela omiljenoj prostoriji na Fakultetu.
Koliko suradnika imate te kakva je podjela poslova? Postoje li suradnici izvan BiH? Jesu li svi suradnici studenti arhitekture i Umjetničke akademije ili se miješa više struka?
Časopis vodi manja grupa studenata, uglavnom sa starijih godina, ali članke piše skupina od tridesetak kolega sa svih godina studija. Vanjskih suradnika imamo gotovo podjednak broj, koji stalno raste, a radi se o studentima arhitekture i umjetnosti iz skoro svih većih gradova regije. Među vanjskim suradnicima su i asistenti s drugih fakulteta, studenti doktorskih studija, starije kolege iz struke, kao i dopisnici i savjetnici – profesionalni novinari. U budućnosti očekujemo suradnju i sa studentima građevine, sociologije i filozofije te sa zanatlijama koji su povezani s arhitekturom.
Kakve su reakcije vaših kolega, profesora te šire javnosti u zemlji? Imate li podršku sveučilišnih institucija?
Iako smo s projektom počeli bez prevelikih ambicija, tijekom rada na njemu shvatili smo da ćemo ipak napraviti dobar pomak. Očekivali smo pozitivne reakcije, ali smo nakon promocije prvog broja bili ugodno iznenađeni oduševljenjem, čestitkama i zahvalama kolega, profesora i stručne javnosti te brojem novih kolega zainteresiranih za sudjelovanje u projektu. Raduju nas i reakcije šire javnosti, javljaju nam se prijatelji i poznanici iz drugih struka s pohvalama i u potrazi za tiskanim primjerkom.
„Tristotrojka“ funkcionira kao projekt Asocijacije studenata arhitekture, imamo podršku Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu te Asocijacije arhitekata BiH i LIFT – prostorne inicijative Sarajevo. Institucije kao što je Univerzitet u Sarajevu i Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu vjerojatno odobravaju projekt, ali za sada je izostala i javna podrška.
Kakvu tematiku planirate pokrivati u časopisu u sljedećim brojevima?
Tematika „Tristotrojke“ je manje-više stalna, jer teme o kojima pišemo su iz naše interesne sfere, a podudaraju se s interesima studenata drugih fakulteta i stručne javnosti. Uglavnom obrađujemo teme koje su na neki način povezane s arhitekturom na način da budu zanimljive svima. Svaki pojedinačni broj „Tristotrojke“ neće imati jednu temu kojom se bavi, nego unutar jednog izdanja pokušavamo napraviti veze između više različitih članaka i tema.
Surađujete li s drugim studentskim medijima u državi? Jeste li upoznati s radom Alter.vala?
Trenutno nemamo ostvarenu saradnju s drugim studentskim medijima, ali smo uspostavili prijateljske odnose sa studentskim časopisima Most iz Banja Luke i Architectural approach iz Novog Sada. Također, upoznati smo sa radom Alter.vala iz Kaknja i svakako podržavamo organizacije mladih koje se bave promocijom urbane kulture.
Je li bilo problema prilikom pokretanja časopisa? Postoje li sponzori i nadate li se da će netko financijski podržati 303 u budućnosti?
Prilikom pokretanja časopisa na velike prepreke nismo nailazili jer je zainteresiranost studenata od početka bila na visokom nivou, a najveću podršku smo dobili od Arhitektonskog fakulteta koji je financirao prvi broj. Budući da je časopis besplatan, za sljedeća dva broja koje planiramo objaviti u ovoj akademskoj godini se moramo osloniti na financijsku podršku sponzora te dobrovoljne donacije. Mislimo da je „Tristotrojka“ veliki potencijal za kompanije koje bi se mogle reklamnim prostorom obratiti ciljanoj publici pa smo optimistični u pogledu financija za tiskanje u narednom periodu.
Kakvi su planovi za budućnost?
Kao što sam već rekao, svake akademske godine planiramo objaviti po tri broja. Plan je da časopis ostane studentski i besplatan uz povećanje naklade prema potražnji. Početne brige oko prvog broja koje su nestale nakon promocije, zahvaljujući pozitivnim reakcijama, zamijenilo je pitanje hoće li mlađe generacije nastaviti sljedeće godine s elanom koji su pokazali do sada. Ali redakciju časopisa čini veliki broj studenata sa svih godina koji su u međuvremenu postali pravo društvo pa mislim da će se među njima izdvojiti pojedinci koji će povući „Tristotrojku“ još dalje i razviti projekt više nego što će moja generacija do kraja ove godine
Neke poruke čitateljima portala S4S?
Preporučio bih da prelistate online izdanje Tristotrojke i pročitate članke koji vam budu zanimljivi. Ako osjetite želju da nam se javite, možete nas potražiti na Facebooku i Tumblru i ostaviti nam poruku – bilo bi nam drago.
Naravno, ako želite da objavimo vaš crtež, tekst, semestralni projekt ili diplomski rad, možete ih poslati na tristotrojka@live.com.
