NSA "špijunirala" i u Španjolskoj?
Španjolski mediji objavili su informaciju kako je američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) nadgledala više od šezdeset milijuna razgovora španjolskih građana te je španjolska vlast zatražila objašnjenje od SAD-a.
Španjolski mediji objavili su informaciju kako je američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) nadgledala više od šezdeset milijuna razgovora španjolskih građana te je španjolska vlast zatražila objašnjenje od SAD-a.
Španjolska je zatražila objašnjenje od Sjedinjenih Američkih Država nakon što su mediji te države objavili informaciju kako je američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) nadgledala više od šezdeset milijuna razgovora španjolskih građana. Inigo Mendez de Vigo, španjolski ministar za europske poslove, pozvao je na konzultacije američkog ambasadora u Madridu, a postupke NSA-e je, ako se dokaže da su istiniti, proglasio neodgovornima i neprihvatljivima. Predstavnici Europskog parlamenta trebali bi se sastati sa vodećim figurama američkog Kongresa u Washingtonu, a na dnevnom se redu kao najvažnija točka nalazi američko "špijuniranje" građana i vodećih političara Europe.
"Masovno špijuniranje španjolskih građana zahtjeva odlučnu reakciju vlasti. Premijer Mariano Rajoy trebao bi se pridružiti svojim francuskim i njemačkim kolegama u traženju objašnjenja od SAD-a, a državni odvjetnik bi ovakve postupke NSA-e trebao javno osuditi jer po španjolskom kaznenom zakonu kršenje privatnosti građana vuče za sobom kaznu zatvora do 4 godine", donosi današnje izdanje španjolskog dnevnog lista, El Mundo.
Druge španjolske novine, La Vanguardia, bazirane u Kataloniji, govore o eroziji koja je zahvatila transatlantske odnose, a spominju i kako bi nadolazeći sastanak europske delegacije sa predstavnicima SAD-a trebao, ali i morao biti okidač prema stabilizaciji sada već narušenog povjerenja između dvije Unije.
Nadgledanje razgovora događalo se u prosincu prošle i u siječnju ove godine, a na meti nisu bili samo telefonski razgovori. Nadgledalo se i presretalo elektroničku poštu, spremalo podatke tko je šalje, a tko prima, dok neki navodi govore da su neke poslane poruke i otvarane. Kod telefonskih razgovora snimala se geografska lokacija pozivatelja i primatelja, a okidači za početak snimanja razgovora bile su određene riječi upotrebljavane u razgovorima (na primjer ubojstvo, terorizam, bomba, itd.).
I kao da sve ovo što se provlači kroz francuske, njemačke i španjolske medije ne zadaje "dovoljno glavobolje" američkom političkom vrhu, japanski mediji izašli su s informacijama kako je 2011. godine NSA pokušala nagovoriti japansku stranu da im dopusti nadgledanje optičkih kablova koji prenose osobne informacije preko Japana u Aziju, a sve u svrhu da se pokuša prodrijeti u Kinu. Japanska je strana, navode mediji, odbila prijedlog objasnivši kako nemaju dovoljno ljudskih resursa da bi mogli kvalitetno provoditi zatraženo.
Nadolazeći sastanci europskih i američkih čelnika bit će sve, samo ne dosadni. Veliki je trgovinski sporazum SAD-a i Europske unije na vidiku, a dođe li do potpisivanja, značilo bi to otvaranje više od deset milijuna radnih mjesta u cijeloj Europskoj uniji. Neki su zatražili odgodu potpisivanja trgovinskog sporazuma upravo zbog navoda o američkom špijuniranju, no iz Europe uglavnom dolaze pomirljivi tonovi.
"Svima je u interesu da dvije strane izglade odnose", izjavio je Steffen Seibert, glasnogovornik njemačke vlade, ususret sastanku u Washingtonu. "Naravno da ćemo tražiti odgovore na navode da se europske zemlje špijuniralo, no bilo bi šteta kada ne bi uspjeli riješiti ove probleme na zadovoljavajući način."
I dok europski političari "pršte" od optimizma kako će se problemi sa SAD-om riješiti, jedno se pitanje nameće samo po sebi: kako bi SAD i Bijela kuća reagirale kada bi situacija bila obrnuta?
Pokazuje li ponašanje europskih političara svojevrsnu slabost europske u odnosu na američku politiku? I ekonomski i politički, očito je da je Europa i dalje najovisnija o Sjedinjenim Državama, dok SAD, s druge strane, sve više svoje gospodarstvo usmjerava prema Aziji i Južnoj Americi. Nekakva veća "svađa" između neke od europskih zemalja i SAD-a značila bi manje američkog kapitala u toj zemlji, a u današnje vrijeme, kada europske zemlje još nisu "stale na čvrste noge", značilo bi "veliki korak unazad" u gospodarskom oporavku.
