NAJNOVIJI PODACI: 870 MILIJUNA POTHRANJENIH LJUDI!
Najviše pothranjenih dolazi iz zemalja u razvoju, čak 852 milijuna. Žalosno je što čak 26% djece pokazuje zaostalost u razvoju i zbog loših uvjeta nikad neće moći doseći svoj puni fizički potencijal.
Najviše pothranjenih dolazi iz zemalja u razvoju, čak 852 milijuna. Žalosno je što čak 26% djece pokazuje zaostalost u razvoju i zbog loših uvjeta nikad neće moći doseći svoj puni fizički potencijal.
Danas se u cijelom svijetu obilježava Svjetski dan hrane. Taj dan utemeljile su zemlje članice Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) u studenome 1979. godine
Kako bi upozorili na posljedice gladovanja, razne bolesti te kako bi se naglasila povezanost zdravlja i hrane koju unosimo, u Osijeku je održan međunarodni skup "Održivi prehrambeni sustavi u svrhu dostupnosti sigurne hrane i nutritivno vrijedne prehrane". Skup je održan na inicijativu Organizacije za hranu i poljoprivredu pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i predsjednika Republike.
Razni govornici isticali su važnost izgradnje dugoročno održivog sustava proizvodnje hrane, međudjelovanja proizvođača, prerađivača, zdravstva i obrazovnog sustava jer svi oni sudjeluju u izgradnji prehrambenih navika.
Najviše pothranjenih dolazi iz zemalja u razvoju, čak 852 milijuna. Žalosno je što čak 26% djece pokazuje zaostalost u razvoju i zbog loših uvjeta nikad neće moći doseći svoj puni fizički potencijal. Razvijene zemlje bilježe 15 milijuna pothranjenih.
Obilježavanje ovog dana iz godine u godinu postaje sve važnije kako bi se što više govorilo o problemu pothranjenosti i siromaštva te kako bi se pomoglo u borbi protiv gladi. Ove godine zabilježena je poražavajuća brojka od 870 milijuna pothranjenih ljudi. Glavni razlog je nerazmjerna potrošnja hrane. Jedni imaju u izobilju i to ne znaju cijeniti, a drugi pak nemaju ni osnovne uvjete za preživljavanje.
Koliko neodgovorno postupamo s hranom, pokazuju podaci britanskog Instituta industrijskih inženjera prema kojemu se svake godine baci 2 milijarde tona hrane, što čini polovicu ukupne proizvodnje. Dodatno uznemiruje činjenica da se baci najviše kruha, voća i povrća koji trebaju činiti osnovu svake „prehrambene piramide“.
Iako se broj pothranjenih postupno smanjuje, razloga za brigu i dalje ima. Različiti programi i kamapanje UN-ovih organizacija svakodnevno bombardiraju s potrebom ulaganja novca za pomoć djeci u svijetu. Nakon provedene kampanje cilj je višestruko postignut. Gdje je onda hrana za svu djecu? Zašto i danas jedno od četvero djece mora gladovati? Zašto djeca umiru od gladi, iako se još nisu uspjela razviti? Zašto se broj gladne afričke djece konstantno povećava ako im je prema podacima nekih organizacija za održivi razvoj potrebno tek 1000 kcal u obliku energetskih čokoladica?
Ljudi su jedini i najveći krivci za razočaravajuće podatke koji prikazuju stalno stanje u svijetu. Prije nego sljedeći put bacite jučerašnji kruh ili jabuku, sjetite se da je to negdje daleko hrana za višečlanu obitelj. Kako je Gandhi jednom prilikom rekao: „Budite promjena koju želite vidjeti u svijetu!“
