Kako raditi, studirati i stanovati u SAD-u
Minimalna satnica je oko 44 kune, do New Yorka možete već za 4,295 kune, a što je H1B viza te koliko iznose školarine u SAD-u, pročitajte u tekstu.
Minimalna satnica je oko 44 kune, do New Yorka možete već za 4,295 kune, a što je H1B viza te koliko iznose školarine u SAD-u, pročitajte u tekstu.
Sjedinjenje Američke Države jedne su od poželjnih država za preseljenje. Ova obećana zemlja nudi razne prilike i mogućnosti za razvoj i rad te ima brojne turističke atrakcije.
Cijena povratne avionske karte do New Yorka u ovo doba godine kreće se oko 4,300 kuna, kao i do Washingtona D.C.-a.
Ukoliko se ide u zapadni dio SAD-a, potrebno je izdvojiti oko 5,800 kuna za povratnu kartu do Los Angelesa ili oko 5,400 kuna za povratnu kartu do Las Vegasa.
Živjeti u SAD-u
Najskuplji gradovi u SAD-u su San Jose, New York, San Francisco, Los Angeles i Washington, D.C. Ukoliko se unajmi jednosobni stan u centru grada, stanarina se kreće oko 950 američkih dolara mjesečno.
Stanarina izvan centra iznosi oko 700 američkih dolara mjesečno. Primjerice, za jednosobni stan u centru New Yorka potrebno je platiti 3,000 američkih dolara mjesečno, u Washingtonu D. C. 2,000 američkih dolara mjesečno, u Los Angelesu 1,500 američkih dolara, a u manjem gradu poput Tulse u Oklahomi stanarina iznosi 650 američkih dolara mjesečno.
Cijena interneta je između 40 i 45 američkih dolara mjesečno, odnosno između 242 i 273 kune. Gradovi u kojima je najjeftinije živjeti su St. Louis, Kansas City, Cleveland, Pittsburgh i Cincinnati.
Amerikanci zdravstvene usluge uglavnom plaćaju sami, a cijene ponekad mogu biti poprilično visoke. Ipak, postoje dva oblika zdravstvenog osiguranja, ono za umirovljenike i osobe s invaliditetom te zdravstveno za siromašne. Amerikanci su narod koji obožava automobile, stoga ne čudi ako jedna obitelj ima i više od dva automobila.
Ipak, u New Yorku, Chicagu i San Franciscu ljudi ne ovise toliko o vlastitim automobila, s obzirom da je tamo lakše koristiti javni prijevoz. Ono što je kod nas HAK, u SAD-u je Američko automobilističko udruženje (American Automobile Association) koje uglavnom nudi slične pogodnosti kao i HAK.
Raditi u SAD-u
Napredovanja te preseljenja u drugu državu zbog posla u SAD-u nisu strane činjenice. Većina poslodavaca ne plaća godišnji odmor te ne pruža porodiljnu naknadu, a majke koje su tek rodile mogu biti sa svojim djetetom najviše 12 tjedana poslije poroda.
Kako bi radili u SAD-u potrebno je ishoditi radnu vizu. Postoji nekoliko tipova radnih viza, a najpopularnija je H-1B. H-1B vizu mogu dobiti sve osobe koje imaju prvostupničku diplomu ili nešto slično tome, a rade u specijalnom području. Ova viza se može dobiti na tri godine te produžiti na ukupno 6 godina.
Jedini problem je da je broj ovih viza godišnje ograničen na 65,000. Svake godine, početkom travnja kreću prijave za H-1B vizu, a ukoliko se prijavi više od 65,000 ljudi organizira se lutrija te je izvlačenje vašeg imena slično kao dobitak na lotu. Primjerice, ove godine prijave su krenule 1. travnja, a već 11. travnja je bilo 172,500 zahtjeva za vizom. Kako bi mogli aplicirati za tu vizu potrebno je prvo pronaći sponzora, odnosno poslodavca koji bi vas htio zaposliti, a koji potom dokumentaciju šalje u U.S. Citizenship and Immigration Services.
Prosječna plaća specijalista odnosa s javnošću u SAD-u iznosi 54,170 američkih dolara godišnje. Arhitekti prosječno u godini mogu zaraditi 73,090 američkih dolara. Inženjeri materijala mogu zaraditi 85,000 američkih dolara godišnje u prosjeku, a računovođe 63,550 američkih dolara.
Programeri zarađuju prosječno godišnje 74,280 američkih dolara, a stomatolozi 149,310 američkih dolara. Odvjetnici zarađuju 113,530 američkih dolara u prosjeku godišnje, a profesori u srednjoj školi 55,000 američkih dolara godišnje. Najvišu prosječnu plaću od 187,200 američkih dolara godišnje imaju oralni i maksilofacijalni kirurzi. Slijede ih psihijatri i drugi kirurzi, internisti, ginekolozi, anesteziolozi i ortodonti, stoji na stranicama Bureau of Labour Statistics.
Minimalna satnica u SAD-u je 7,25 američkih dolara odnosno oko 44 kune.
Studirati u SAD-u
U SAD-u universityji su cijenjeniji te nude preddiplomske i diplomske programe, dok colleges nude samo preddiplomske programe. Postoji i tzv. Ivy League schools, odnosno grupa prestižnih privatnih fakulteta i sveučilišta, a u njoj su Brown University, Columbia University, Cornell University, Dartmouth University, Princeton University, Harvard University, Yale University i University of Pennsylvania.
Fakulteti u grupi Ivy League imaju najviše školarine pa student na Columbia Universityju mora platiti preko 46,000 američkih dolara po akademskoj godini ili 279,082 kune. Na internetskoj stranici Colleges nudi se prikaz svih universityja i collegesa u SAD-u, a klikom na jedan od njih pruža se uvid u iznos školarine, studentski život i ostale informacije.
Kako izgleda studiranje u SAD-u možete detaljnije vidjeti ovdje, a na kojem fakultetu su studenti u SAD-u najsretniji pročitajte ovdje.
