Istina o besplatnom studiranju u Danskoj
Građani EU trebali bi s Dancima biti izjednačeni u studentskim pravima.
Građani EU trebali bi s Dancima biti izjednačeni u studentskim pravima.
Danska je zemlja čija su sveučilišta među najboljima u svijetu. Za državljane EU studiranje na njima je besplatno. Prije dvije godine Europski sud pravde (ECJ) naložio je Danskoj da pravila o dodjeli studentskih potpora (SU), koje se kreću oko 750 eura na mjesec, mora jednako primjenjivati i na studente koji nisu iz Danske – pod uvjetom da studiraju i rade u Danskoj. Kako bi ispunili posljednji uvjet, moraju raditi do 12 sati na tjedan. No, je li to sve?
Visoki dužnosnici Danske, kako piše University World News, nisu bili baš oduševljeni odlukom ECJ-a te su odmah najavili pooštravanje određenih kriterija za strance. Boje se, kako kažu, da će Danska postati destinacija u koju će stranci, naročito oni iz istočnoeuropskih zemalja, dolaziti po socijalnu pomoć. Kako smatraju da u danskom proračunu nema dovoljno novca da svi studiraju po možda najpovoljnijim uvjetima u Europi, najavili su mnogo zahtjevnije kriterije za dodjelu dodatnih studentskih potpora.
Tako će, osim zaposlenja u Danskoj, studenti morati redovito ispunjavati studentske obveze, o čemu će se čitavo vrijeme voditi evidencija. Za upis na fakultet potrebno je proći prijemni ispit, a ako mjesečna primanja studenta prerastu određenu granicu, student treba vratiti, odnosno odreći se, dijela potpore, uz kamatu od 7 %. Međutim, svaki natprosječni uspjeh također se nagrađuje, i to povećanjem iznosa potpore.
Status „jednakosti“ nedanskog s danskim stanovništvom po pitanju školovanja i studentske potpore svodi se na preduvjete prethodnog dužeg boravka u Danskoj, životnog partnerstva s građaninom Danske ili pripadanja određenoj manjinskoj skupini.
To vrijedi ako se jednakost ističe po danskom zakonu. Po zakonu EU, s Dancima su prilikom dodjele studentske potpore izjednačeni oni građani EU koji rade ili su radili u Danskoj. No, ovdje treba uzeti u obzir prijelazne odredbe o radu građana novih članica EU.
Kako za građane Hrvatske prijelazni period traje do 2020. godine, potrebno se dobro raspitati radi li se doista o kvalitetnoj prilici za mlade ili je riječ o političkom manevru kojim se povećavaju, a ne smanjuju razlike između „domaćina“ i „stranca“.
