Hrvati u dalekoj Australiji: iz prve ruke saznajemo kako izgleda proslava Božića na plus 30
Klaudija Špoljar, studentica FOI-a, koja je u svoje 23 godine posjetila već 47 svjetskih zemalja, prije nekoliko se tjedana odlučila upustiti u avanturu života. Naime, Klaudija je, potpuno sama i bez pretjeranog planiranja, otputovala u Australiju, gdje će u narednim mjesecima posjećivati rodbinu, kao i brojne prirodne ljepote koje krije ovaj prekrasni kontinent.
Klaudija Špoljar, studentica FOI-a, koja je u svoje 23 godine posjetila već 47 svjetskih zemalja, prije nekoliko se tjedana odlučila upustiti u avanturu života. Naime, Klaudija je, potpuno sama i bez pretjeranog planiranja, otputovala u Australiju, gdje će u narednim mjesecima posjećivati rodbinu, kao i brojne prirodne ljepote koje krije ovaj prekrasni kontinent.
Kičasta jelka i lampice, purica s mlincima, francuska salata, razna pečenja i druga autohtona jela, ponoćka i pokloni - niz riječi koji definitivno asocira na tradicionalnu proslavu Božića u Hrvatskoj.
S gore navedenim svi smo dobro upoznati. Stoga, ovo nije još jedan tekst o domaćoj božićnoj tradiciji, već smo odlučili predstaviti nešto mnogo egzotičnije - hrvatski Božić u dalekoj Australiji.
Klaudija Špoljar, studentica FOI-a, koja je u svoje 23 godine posjetila već 47 svjetskih zemalja, prije nekoliko se tjedana odlučila upustiti u avanturu života. Naime, Klaudija je, potpuno sama i bez pretjeranog planiranja, otputovala u Australiju, gdje će u narednim mjesecima posjećivati rodbinu, kao i brojne prirodne ljepote koje krije ovaj prekrasni kontinent.
Klaudija je tradicionalni ugođaj zimskog Božića zamijenila plažama, suncem i visokim temperaturama. No, prije nego uz pomoć naše sugovornice predstavimo Božić u Australiji, saznali smo poneke zanimljive podatke o velikoj hrvatskoj zajednici koja snažno čuva izvornu narodnost.
Što se tiče same proslave Božića, prema Klaudinijim riječima, dobar je dio hrvatskih potomka zadržao tradiciju te se i u dalekoj Australiji peku kolači, priprema se bogati blagdanski ručak i odlazi se na ponoćku.Usudila bih se reći da je zajednica Hrvata u Australiji prilično velika. Procjenjuje se da u Australiji živi više od 118 tisuća Hrvata, i to ponajviše u australskoj državi Victoriji i u Novom Južnom Walesu. Ja sam, zasad, posjetila glavni grad Canberru te prekrasni Sydney, a Victorija tek dolazi. Svaki od ova dva grada ima hrvatske klubove u koje dolaze ljudi čiji su korijeni iz Hrvatske. Tamo slušaju hrvatsku glazbu, jedu tradicionalnu hrvatsku hranu, gledaju utakmice i slično. U Canberri ima dva kluba i oba sam posjetila, no tamo nema niti upola Hrvata koliko ih primjerice ima u Sydneyu. U tom gradu sam posjetila dva od ukupno pet hrvatskih klubova - otkriva nam Klaudija.
Hrvati koji su među prvima došli u Australiju svoju su djecu odgajali kao Hrvate. Pričali su s njima hrvatski jezik, vodili su ih u hrvatske škole i crkve te su ih upoznavali s hrvatskim narodnim plesovima. Ta tradicija se nastavlja iz generacije u generaciju. Upravo kako se to nastavlja tako se nastavlja i tradicija proslave Božića. Mala promjena koju su napravili tiče se kićenja bora. Ovdje se to obavlja već 1. prosinca, no i u Hrvatskoj ljudi to sve češće rade. Prije Božića tradicionalno odlaze na ispovijed, spremaju kuće, peku kolače i pripremaju tradicionalnu hranu koju možemo pronaći na blagdanskom stolu u Hrvatskoj. Na Badnjak odlaze na ponoćku u hrvatsku crkvu. Hrvati koji su došli u Australiji imaju puno djece pa se božićni ručak svake godine odvija u nekoj drugoj kući i tako u krug - opisuje Klaudija, ali otkriva da postoji i dio potomaka Hrvata koji su izgubili osjećaj nacionalne pripadnosti.
Naravno, upoznala sam i ljude koji ne rade navedeno i kroz generacije se sav trud očuvanja tradicije izgubio. Ti ljudi su se potpuno prilagodili australskim običajima i više ništa ih ne veže uz Hrvatsku.
Ipak, za razliku od Hrvata u domovini, naša sugovornica primjećuje kako u Australiji božićne pripreme teku podosta ležernije. Zanimljivo, iako su ekonomska stanja u ove dvije države neusporediva, hrvatsko-australskom stanovništvu na prvo mjestu nisu niti pokloni, a niti pomahnitala blagdanska kupovina.
Što se tiče razlike u odnosu na proslavu u Hrvatskoj mislim da je razlika, koju sam ja primijetila, ta da su dosta manje u stresu prilikom priprema za Božić. Primjerice, mi dane prije Božića samo trčimo, gledamo hoćemo li stići sve kupiti i slično, dok oni tu ubace i plažu, kupanje u bazenu, pokoje druženje...
Da se hrvatska tradicija uvelike razlikuje od izvorne australske, svjedoče i završne riječi naše sugovornice koja nam opisuje kako izgleda božićna proslava autohtonih Australaca.
Ja ću se zadržati kod Australaca koji su katolici kao i mi. Oni 1. prosinca okite jelku baš kao i australski Hrvati, ali što se tiče dana prije Božića i samog Božića, tu je velika razlika. Sve što rade, rade tako da bude sve lako. Njihov maksimum za Božić je ispeći roštilj ili nešto slično. Nakon navedenog odu na piknik, plažu ili na brod i to je ono što predstavlja tradicionalni australski Božić - zaključuje Klaudija.