Bosna i Hercegovina bilježi 60% nezaposlenih mladih osoba
Veliki problem Bosne i Hercegovine, osim inercije mladih, neadekvatnosti sistema obrazovanja i nepravednog funkcioniranja tržišta rada, je i obrazovanje kadrova za poslove za kojima nema potražnje na tržištu rada.
Veliki problem Bosne i Hercegovine, osim inercije mladih, neadekvatnosti sistema obrazovanja i nepravednog funkcioniranja tržišta rada, je i obrazovanje kadrova za poslove za kojima nema potražnje na tržištu rada.
Agencija za rad i zapošljavanje u BiH krajem veljače objavila je podatak o novom broju nezaposlenih u zemlji koji sada iznosi 556 892. Usporedivši ove podatke s onima iz siječnja ove godine, vidimo da je broj nezaposlenih u Federaciji BiH smanjen za 506 ili 0,13%, a u Republici Srpskoj za 150 ljudi ili 0,1%.
Jedino je u Brčko distriktu nezaposlenost porasla, i to za 1,92%. Dobre vijesti objavila je u siječnju Ellen Goldstein, direktorica Svjetske banke za zemlje Jugoistočne Europe i centralne Azije, i to prilikom posjete Bosni i Hercegovini.
Izjavila je da je zemlja ostvarila određen ekonomski napredak koji je nažalost usporen stalnim političkim problemima, točnije teškim i sporim donošenjem odluka. Dodala je da daljnji ekonomski rast vidi u razvoju privatnog sektora i pokazala interes za suradnju s Međunarodnim monetarnim fondom.
Nadalje, statistički pregled stanja na tržištu rada u BiH pokazuje kako je najviše nezaposlenih onih sa srednjom stručnom spremom, tj. kvalificiranih radnika. Oni u udjelu nezaposlenih čine 34,61%, a slijede ih nekvalificirani radnici s 27,88%. U veljači je 5 675 ljudi prekinulo radni odnos, dok je ponuda novih radnih mjesta dvostruko manja - 2 584.
Statistike također ukazuju na podatak da je nezaposlenost mladih jedan od najvećih problema Bosne i Hercegovine. Sada ih je 60 %, a s tim postotkom BiH je vodeća na europskoj ljestvici po nezaposlenosti u Europi. Kao ključni problemi ističu se neaktivnost mladih u traženju posla te nemogućnost ostvarivanja trajnog zaposlenja.
Rezultati istraživanja Marka Martića Nezaposlenost mladih - EU i BiH dijele isti problem, mogu li i rješenja biti zajednička? govore da mladi na posao u prosjeku čekaju 5 godina. Glavni razlog tome je činjenica da većina njih želi posao u javnoj upravi, gdje ga je sve manje, a rezovi su sve veći. Taj podatak začuđuje izostankom ambicija kod mladih u stvaranju boljeg životnog okruženja i društvenog statusa.
Martić zaključuje da je velik broj mladih razočaran institucijama i obeshrabren u traženju posla zbog velikih razlika u očekivanjima tijekom školovanja i stvarne situacije na tržištu rada. Još jedan od razloga inercije kod mladih je sustav obrazovanja koji sugerira čekanje, a ne stvaranje ili aktivno traženje posla.
Kao primjer iskorištena je Hrvatska u kojoj samo 5% mladih istovremeno radi i studira, dok je taj broj u zemljama zapadne i sjeverne Europe mnogo veći i u prosjeku iznosi između 30 i 40%. Visokoobrazovanih i nezaposlenih mladih u BiH je preko 40 000, iako govore strane jezike, odlično se služe računalima i posjeduju zanimljive životopise. Problem je u tome što nemaju radnog iskustva pa im se ono, umjesto da im se pruži u obliku boljeg i praktičnijeg obrazovnog programa, zamjera kao nedostatak.
Još jedan veliki problem je neadekvatno ponašanje generacija ljudi na tržištu rada koje poručuje da sposobnost, stupanj obrazovanja ili talent nisu ključni za dobivanje željenog posla, već je to mreža satkana od društvenih položaja, materijanih statusa i političkih opredjeljenja. Sljedeći veliki problem Bosne i Hercegovine, osim inercije mladih, neadekvatnosti sistema obrazovanja i nepravednog funkcioniranja tržišta rada, je i obrazovanje kadrova za poslove za kojima nema potražnje na tržištu rada.
I Europska unija bilježi porast nezaposlenosti kod mladih - u zadnje četiri godine porastao je s 15 na 23,5 %. Također je prisutan trend ranog napuštanja školovanja i neaktivnosti u traženju poslova. Kao rješenje nude program zapošljavanja, nastavka obrazovanja ili stjecanja praktičnih vještina za mlade ako nakon četiri mjeseca nakon završetka formalnog obrazovanja ne nađu posao.
Centar za istraživanja i studije GEA i Marko Martić sa studijom o nezaposlenosti istražili su i pokušali primijeniti model EU na BiH, a došli su i do konkretnih rješenja. Neka od njih odnose se na bolje iskorištavanje raspoloživih sredstava EU i drugih međunarodnih fondova, promicanje eko-industrije i poljoprivredne proizvodnje te racionalno upravljanje energijom. BiH i Hrvatska stoje rame uz rame kada su u pitanju razlozi nezaposlenosti, a nadamo se da će tako biti i kada se budu tražila rješenja ovog problema.
