Imamo višu stopu nezaposlenosti mladih od prosjeka EU, posebno je loše u ruralnim sredinama

Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj izazov je povezan s geografskim razlikama između urbanih i ruralnih sredina. Dok gradovi privlače mlade zbog veće ponude poslova, obrazovanja i kulturnih sadržaja, ruralna područja suočavaju se s iseljavanjem mladih i manjkom ekonomskih prilika. Međutim, u urbanim sredinama, konkurencija na tržištu rada može biti oštrija, a troškovi života viši, što otežava stabilizaciju mladih u gradovima. Ruralna područja, iako s manje radnih mjesta, nude niže troškove života i prilike u sektorima poput poljoprivrede i turizma.
 

Nacionalni program za mlade 2020.–2024.

Nacrt Nacionalnog programa za mlade za razdoblje 2020.-2024. prepoznaje visoku nezaposlenost mladih u ruralnim područjima kao ključni problem. Mladima u tim sredinama često nedostaje pristup obrazovanju i profesionalnom razvoju, što umanjuje njihovu zapošljivost. Program predlaže mjere poput poticaja za samozapošljavanje i podrške u poljoprivredi kako bi se smanjila nezaposlenost.

No, iako u urbanim sredinama postoje veće šanse za zapošljavanje, mladi se suočavaju s nesigurnim radnim uvjetima. Program naglašava važnost obuke i prilagodbe obrazovnih programa potrebama tržišta rada, te ravnomjernog razvoja svih dijelova Hrvatske kako bi se smanjile regionalne nejednakosti. Cilj je projekta biti ukorak s ostalim članicama Europske unije.
 

Hrvatska ima visoku stopu nezaposlenosti mladih

Hrvatska ima višu stopu nezaposlenosti mladih od prosjeka EU-a, što je posebno izraženo u ruralnim područjima. Prosječna stopa nezaposlenosti mladih u EU iznosi oko 15 posto, dok u Hrvatskoj ta stopa prelazi 20 posto, ovisno o regiji. Europska unija podržava smanjenje nezaposlenosti mladih kroz programe poput Europskog socijalnog fonda, koji financira projekte usmjerene na poboljšanje zapošljivosti mladih i poticanje poduzetništva.

Unatoč izazovima, Hrvatska ima definirane ciljeve, uključujući one iz Nacionalnog programa za mlade, koje nastoje smanjiti regionalne razlike i poboljšati situaciju na tržištu rada za mlade te pratiti trend Europske unije. Hrvatska, također, ima visoku stopu centralizacije što također otežava provođenje takve strategije.