Profesionalna orijentacija i savjetovanje: Pomažu li u izboru daljnjeg obrazovanja?

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Nedavno je završilo vrijeme upisa na fakultete, više škole i u srednje škole. To razdoblje sa sobom donosi i velike odluke o daljnjoj budućnosti. A što ako ne znaš gdje dalje? Mnoge mlade osobe se još uvijek ne mogu pronaći jer ne znaju u čemu su dobri i što ih zanima. Ako se ne uspije donijeti odluka u konzultaciji s roditeljima, moguće je potražiti pomoć u vidu stručnog savjetovanja.

Već dugi niz godina postoje programi profesionalne orijentacije i savjetovanja za učenike osnovnih i srednjih škola, ali i mladih ljudi koji se odlučuju na upis fakulteta ili su nezadovoljni na trenutnom fakultetu i žele se okrenuti drugom smjeru u obrazovanju.

Profesionalna orijentacija i savjetovanje podrazumijeva psihološku procjenu sposobnosti, interesa i motiva s ciljem olakšavanja odabira škole, fakulteta i općenito daljnjeg usmjerenja u obrazovanju te u konačnici, budućeg zanimanja osobe. Prema istraživanju Ozrena Rafajca iz 2019. godine u radu Analiza profesionalne orijentacije mladih u Republici Hrvatskoj samo 21,9% ispitanika je potpuno sigurno u odabir zanimanja dok 41,7% njih procjenjuje da će imati srednje, niske ili vrlo niske mogućnosti pronalaska zaposlenja u području koje su odabrali.

Ovoj situaciji ne pogoduje ni trenutno stanje na tržištu rada s obzirom na to da je Hrvatska deseta zemlja po stopi nezaposlenosti u Europi prema podacima Statiste iz travnja 2021. godine. Ovakvi podaci još više zbunjuju mlade pri odabiru karijere i često ne znaju posložiti svoje prioritete, zbog toga sve više njih treba profesionalnu orijentaciju i savjetovanje.

Profesionalno savjetovanje provode mnogi centri uz plaćanje, a besplatno profesionalno usmjerenje nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). U zavodu je profesionalno savjetovanje namijenjeno svim neodlučnim učenicima, učenicima koji žele promijeniti obrazovni program, učenicima sa zdravstvenim i drugim poteškoćama, učenicima koji se žele informirati o mogućnostima obrazovanja i zapošljavanja te roditeljima učenika.

Na web-stranici e-Usmjeravanje koju je pokrenuo HZZ popunjava se besplatna online anketa u kojoj se odgovara na 47 pitanja o svojim interesima i sklonostima, a zatim slijedi 47 pitanja o vještinama, znanjima i sposobnostima. Ovakva je anketa dobar uvod u otkrivanje daljnjeg smjera u obrazovanju, a nekima će biti sasvim dovoljna kako bi donijeli odluku.

Razgovarali smo s djevojkom koja je odlučila upisati program za profesionalnu orijentaciju nakon što je dvije godine provela na fakultetu na kojem joj je bilo preteško.

– Osjećala sam se izgubljeno, nisam znala koji bi drugi studij upisala, imala sam osjećaj kao da dovoljno ne poznajem sebe, svoje interese, talente i mogućnosti. – iskreno nam je rekla naša sugovornica.

Program koji je upisala organizirao je Edukator ID, inovativni alat za otkrivanje sposobnosti, talenata i interesa i osobne motivacije. Naša sugovornica opisala nam je svoje iskustvo s programom:

– Program je bio organiziran kao dvodnevni trening u grupi 8-10 ljudi u Mariji Bistrici kako bi se svi zajedno odmakli od svakodnevice i promislili o sebi, svom životu, vlastitoj ulozi u obitelji i poslu. Tamo smo rješavali razne upitnike poput Gallup StrenghtsFindera, DISC testa osobnosti i slično. Sudjelovali smo u raznim aktivnostima u sklopu različitih radionica te međusobno provodili intervjue. Upitnici i radionice pomogli su mi osvijestiti vlastite talente, snage, interese i vrijednosti, ali su me naučili kako iste prepoznati kod drugih, na koji način produktivno surađivati s drugima i cijeniti međusobnu različitost.

Naša sugovornica nadodaje kako joj je program potaknuo da razmisli o tome što joj je važno i što želi te ju je usmjerio kako da to i ostvari. Danas studira što je zanima i čime se želi baviti jednog dana.

Za potrebe ovog članka proveli smo online anketu pod nazivom Profesionalna orijentacija i savjetovanje kao pomoć pri odabiru daljnjeg obrazovanja. Zanimalo nas je koliko su ovakva savjetovanja bila korisna mladima i jesu li im adekvatno pomogli usmjeriti ih na daljnji odabir obrazovanja. U anketi su sudjelovala 92 ispitanika od kojih su većina bile žene. Najviše je bilo ispitanika od 19 do 29 godina te nekolicina ispitanika tinejdžerske dobi (od 15 do 18 godina).

Što se školovanja tiče, 72,8% ispitanika je završilo gimnaziju, 26,1% strukovnu školu, a jedan je ispitanik pohađao umjetničku školu. Studenti su činili oko 60% od ukupnog broja ispitanika, a 22,8% ispitanika je već završilo fakultet. Njih 13 upisuje fakultet ili ga planira upisati, a samo dva ispitanika ne studiraju ni planiraju studirati.

Velika većina ispitanika je upoznata s pojmom profesionalne orijentacije i savjetovanja, no ipak ima onih koji ne znaju što je profesionalno savjetovanje. Pitali smo ispitanike je li njihova škola nudila mogućnost odlaska na takvu orijentaciju. Kod velikog dijela ispitanika (42,4%) srednja škola nije nudila tu mogućnost, a za 33,7% njih je škola omogućila profesionalnu orijentaciju. Oko 20% ispitanika nije sigurno jesu li imali takvu mogućnost u školi. Vrlo vjerojatno im to nije predstavljeno na dovoljno jasan način kako bi shvatili da se radi o profesionalnoj orijentaciji.

Manji broj ispitanika (38%) je bio na profesionalnoj orijentaciji i savjetovanju. Zanimalo nas je kakvo je bilo njihovo iskustvo na savjetovanju. Samo jednom ispitaniku je savjetovanje puno pomoglo u odabiru daljnjeg obrazovanja. Oko 23% ispitanika je odgovorilo da im profesionalno savjetovanje nije nimalo pomoglo dok je za 15,2% njih ono donekle pomoglo u izboru. Ispitanici su opisivali svoje iskustvo na različite načine: neki su samo prolazili razgovor sa psihologom, drugi su rješavali određene testove dok su neki imali kompletni proces rješavanja testova i razgovora, odnosno savjetovanja sa stručnjakom. Jedna ispitanica je imala upravo takvo iskustvo:

– Prvo sam rješavala razne testove: psihološke, matematičke, testove inteligencije... Nakon toga je uslijedio razgovor sa psihologom.

Nekim je ispitanicima profesionalna orijentacija samo potvrdila izbor koji su htjeli, a nisu bili u potpunosti sigurni žele li to. Ovo su neki od odgovora ispitanika:

– Ono što sam htjela studirati su mi savjetovali na orijentaciji nakon što sam riješila testove tako da sam samo potvrdila svoju odluku.

– Uz rješavanje testova i ispitivanje vlastitih preferencija ispitivač/psiholog je kratko komentirao moje interese i kao odgovor ponudio: ne vidim neke prepreke u tome što ste odlučili.

– Test i procjena pogodili su moj odabir.

Međutim, većina ispitanika nije u potpunosti zadovoljna s profesionalnim savjetovanjem. Jedan je ispitanik naglasio kako nije dovoljno prilagođeno pojedincu već se odnosilo na cijelu grupu. Ispitanici nisu osjetili da su dobili adekvatan savjet te, iako je nekima savjetovanje bilo zanimljivo, nije uistinu pomoglo. Neki su ispitanici dobili listu zanimanja ili su samo pričali o hobijima te predmetima koje vole u školi što im promijenilo stanje neodlučnosti oko odabira daljnjeg obrazovanja.Izdvojili smo dva odgovora s razlozima zbog kojih profesionalna orijentacija nije zadovoljila očekivanja ispitanika:

– Ništa posebno, generična pitanja poput voliš li raditi s ljudima koja nimalo ne pomažu.

– Nisam dobio nikakav konkretan savjet, došao sam s nekoliko želja za nastavak školovanja, na što nisam dobio nikakav komentar niti prijedlog što bi bilo bolje za mene.

U anketi smo upitali ispitanike koji su bili na profesionalnoj orijentaciji i savjetovanju da nam kažu tko ih je uputio na to. U najvećoj su mjeri odgovori upućivali na školu, školske profesore psihologije i razrednike te školske pedagoge. Nekim je ispitanicima škola organizirala odlazak na profesionalnu orijentaciju, a mali je broj ispitanika saznao za ovakvo savjetovanje od mame ili prijateljice.

Skoro svi ispitanici koji su otišli na orijentaciju su imali mogućnost besplatnog savjetovanja. Nekima je to omogućila škola, drugi su išli preko HZZ-a dok su neki rješavali online besplatne kvizove i testove. Važno je napomenuti da je nekim ispitanicima škola omogućila samo razgovor sa školskim psihologom, a ne i kompletno testiranje.

Programi profesionalne orijentacije i savjetovanja su različiti što pokazuje raznovrsnost u odgovorima ispitanika pri opisivanju svoga iskustva. Naša je sugovornica iznimno zadovoljna svojim iskustvom jer je program temeljit i oblikovan na vrlo zanimljiv način. Međutim, anketa je pokazala da ipak većini ispitanika profesionalna orijentacija nije pomogla u izboru daljnjeg obrazovanja.

Profesionalna orijentacija se ne bi trebala sastojati samo od razgovora sa psihologom što su neki ispitanici opisali. Pozitivno je što su ispitanike o profesionalnoj orijentaciji informirali škola i profesori jer je to ipak najviše zadatak odgojno-obrazovnog sustava. Međutim, škole bi se trebale još više uključiti u organiziranje odlazaka svojih učenika na profesionalna savjetovanja s obzirom na to da je većina ispitanika reklo da njihove škole nisu nudile tu mogućnost. Postoje neki ispitanici koji uopće ne znaju za pojam profesionalne orijentacije i savjetovanja pa bi se o ovim programima trebalo što više pričati kako bi svaki učenik znao da negdje može potražiti pomoć pri odabiru daljnjeg obrazovanja.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.