LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Udruge koje pomažu mladima

„Poteškoće s kojima se NEET-ovci susreću ne dolaze od njih samih, već iz nepovoljnih uvjeta u kojima žive”

Mladi koji nisu u sustavu obrazovanja niti su zaposleni često se nalaze u riziku od siromaštva pa je rad udruga koje im pomažu od iznimne važnosti. Tri su projekta usmjerena upravo na NEET-ovce „Vjetar u leđa” koji je provodila Udruga za zaštitu obitelji – Rijeka, projekt „Raise Youth” te „Pronađi posao u drvnom sektoru” čiji je nositelj Drvni klaster SLAVONSKI HRAST

Mladi koji nisu u sustavu obrazovanja niti su zaposleni često se nalaze u riziku od siromaštva pa je rad udruga koje im pomažu od iznimne važnosti. Tri su projekta usmjerena upravo na NEET-ovce „Vjetar u leđa” koji je provodila Udruga za zaštitu obitelji – Rijeka, projekt „Raise Youth” te „Pronađi posao u drvnom sektoru” čiji je nositelj Drvni klaster SLAVONSKI HRAST

Riječ NEET skraćenica je engleskih riječi „Not in Education, Empoyment or Training”, odnosno riječ je o mladim osobama koje nisu u sustavu obrazovanja ili usavršavanja, a nisu ni zaposlene. Prema definiciji iz Garancije za mlade, u tu kategoriju spadaju oni od 15 do 29 godina, a često se radi o osobama koje su suočene s više poteškoća (primjerice, neki od njih su osobe s invaliditetom koje nisu završile obrazovanje) što dodatno otežava pronalazak posla.  

Rad udruga i organizacija koje su prepoznale probleme NEET-ovaca od posebnog su značaja jer one ne samo da na te probleme ukazuju nego nastoje ponuditi i rješenja. Donosimo vam hrvatske primjere kvalitetnih programa za mlade koji su prekinuli obrazovanje, a nisu se uspjeli zaposliti. Tri projekta, tri različita dijela Hrvatske, isti cilj – osnažiti NEET-ovce.

Projekt: Vjetar u leđa (Rijeka)

– Sve što smo o specifičnostima ove skupine pronašli u dostupnim istraživanjima i studijama, mogli smo potkrijepiti primjerima iz prakse koji proizlaze iz našeg desetogodišnjeg iskustva rada s kazneno prijavljenim mladima i zadnjih godina – mladima općenito, objašnjava Maša Komadina, psihologinja i voditeljica projekta Vjetar u leđa koji se provodio od prosinca 2019. do prosinca 2020. godine, a nositelj je Udruga za zaštitu obitelji – Rijeka.

Temeljni cilj projekta bio je NEET-ovcima osigurati efikasnu podršku u svim izazovima s kojima se susreću te potaknuti suradnju između različitih sektora kako bi se time došlo do najboljih rješenja. Sudionici  projekta bili su uključeni u individualno savjetovanje, radionice, pomoglo im se u odabiru programa prekvalifikacije, osposobljavanja ili u završavanju započetog obrazovanja. Dodatna pažnja posvetila se osnaživanju za nošenje s problemima koji nastaju kao posljedica nezaposlenosti te informiranju o pravima i mogućnostima koje im se nude u lokalnoj zajednici.

Maša Komadina otkriva kako je projekt nastao svakodnevnim radom Udruge sa stotinjak mladih godišnje, među kojima je velik dio upravo onih koji nisu u procesu obrazovanja ili su nezaposleni. Mlade, kaže nam, nije bilo teško motivirati da se uključe.

– Obuhvat mladih osigurali smo kroz naše već postojeće usluge te kroz suradnju s drugim organizacijama i ustanovama. Jednom kad su saznali za program i došli se o njemu informirati, mladi su mogli sami procijeniti što od svega ponuđenog može njima koristiti, odnosno  koje aktivnosti odgovaraju njihovim potrebama.

Kao najvažnije rezultate projekta ističe povećanu dostupnost psihosocijalne podrške i bolju dostupnost informacija o postojećim uslugama i programima za riječke NEET-ovce.

– Nije zanemariva ni činjenica da je pet mladih osoba bilo financijski podržano – troje za polaganje vozačkog ispita, jedna osoba za stručno osposobljavanje za zanimanje njegovatelj i jedna za nastavak srednjoškolskog obrazovanja po programu za odrasle – kaže Komadina i dodaje kako je važno uključiti mlade u proces donošenja politika i akcija jer isti pristup neće odgovarati svima.

NEET mladi vrlo je heterogena skupina – po ekonomskom statusu, obrazovanju, obiteljskoj strukturi, mreži podrške i mnogočemu drugom pa je potrebno pronaći  prave strategije i intervencije za tu ranjivu skupinu, objašnjava Komadina koja smatra da se zapravo ni sam pojam NEET među mladima i u javnom prostoru nije potpuno udomaćio.  

– Mlada osoba neće reći „Ja sam NEET-ovac.” Reći će: „Završio sam faks i ne mogu naći posao. Šta ću sad s time?! Frustriran sam i očajan!”

Projekt: RAISE Youth (Gospić)

Još jedan projekt u kojem je prepoznata važnost rada s upravo tom ranjivom skupinom projekt je RAISE Youth čiji je cilj među mladima promovirati model samozapošljavanja koji se, kako kažu na službenim stranicama, temelji na održivoj poljoprivredi u četirima ruralnim regijama s visokim stopama nezaposlenosti i depopulacijom. Nositelj projekta je Inicijativa za održivi razvoj, a najveći fokus stavljen je na područje Ličko-senjske županije jer tamo živi velik dio hrvatskih NEET-ovaca.  

Projekt traje do kraja godine, a kao jedan od do sada postignutih ciljeva ističu razvoj mobilne turističke aplikacije Explore Lika koja promovira njihov ruralni kraj. Ipak, voditelj projekta Tomislav Rogić objašnjava da je trebalo puno truda da se mlade zainteresira.

– Naš projekt potiče mlade na samozapošljavanje, a mladi u našem kraju u velikoj mjeri nisu zainteresirani za poduzetništvo i teško se odlučuju za nje. Većini je prioritet zaposliti se u nekoj gradskoj ili državnoj instituciji – objašnjava Rogić i priznaje kako su očekivali da će ipak veći broj mladih biti zainteresirano za poduzetništvo.

Dodatnim problemom smatraju to što se, prema njihovim iskustvima, sustav ne bavi dovoljno problematikom NEET-ovaca. U javnosti se pak često govori o nezaposlenosti općenito, ali ne o specifičnim problemima mladih nezaposlenih osoba.  

– Postoji veliki broj nezaposlenih mladih ljudi koji se nalazi na prekretnici životne egzistencije kojima smo željeli pomoći da ostanu u ovim sredinama i zaposlile se jer svaka osoba koja napusti ovaj kraj i ode u inozemstvo je veliki gubitak kako za ovaj kraj, tako i za države u cjelini – smatra Rogić.  

Još jedna od promjena koju smatraju potrebnom i važnom bilo bi usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta jer se trenutno, kaže voditelj projekta, gomilaju slična, nekonkurentna zanimanja.

– Premalo ljudi se odlučuje za obrtnička zanimanja, a znamo da nam u tom sektoru nedostaje radne snage tako da tu vidimo prostor za napredak. Osim toga, u obrtničkim usmjerenjima se često puno pozornosti pridaje teoriji, a manje praksi što u konačnici rezultira velikim brojem mladih ljudi kojima stečena znanja nisu dovoljna za konkuriranje na tržištu rada jer ne mogu samostalno obavljati posao za koji su se školovali – zaključuje Tomislav Rogić.

Projekt: Pronađi posao u drvnom sektoru (Vinkovci)

Ovaj zanimljiv projekt tek treba započeti u Vinkovcima – nositelj je Drvni klaster SLAVONSKI HRAST, a pripremio ga je vinkovački Centar kompetencija. Njihov je cilj je doći do NEET osoba na području Vukovarsko-srijemske županije i potaknuti ih da se zaposle upravo u drvnom sektoru koji je tradicionalni sektor povezan s kulturnom baštinom regije. Projekt, koji tek treba započeti, u dvije će godine obuhvatiti 30 osoba koje nisu zaposlene niti su aktivno u obrazovanju. Kako bi zainteresirali mlade, za sudjelovanje u projektu koristit će prije svega društvene mreže kako bi ih informirali o mogućnostima koje dobivaju uključivanjem u projekt i predstavili im njihove potencijalne poslodavce.

– Izradit će se individualni planovi aktivnosti kako bi se NEET osobe uključile u sustave zapošljavanja, osposobljavanja ili daljnjeg formalnog obrazovanja, što će im omogućiti pristup tržištu rada. U okviru projekta, osobe uključene u projekt moći će pohađati edukaciju Postani poduzetnik koja će zainteresiranim polaznicima omogućiti stjecanje vještina za razradu poslovne ideje u poslovni plan te potencijalne prijave na mjere za samozapošljavanje – objašnjava Ana Škrabo iz Centra kompetencija.

Upravo u mladima vide najveći potencijal za inovativnost i kreativnost, dvije vještine koje su danas vrlo poželjne na tržištu, ali ih najprije treba motivirati da sudjeluju u usavršavanjima i radionicama koje će im pokazati koje sve prilike postoje. Mladi na području Vukovarsko-srijemske županije, tvrdi Škrabo, suočavaju se s brojnim izazovima kao što je mala potražnja na tržištu rada, neusklađenosti obrazovnog sustava ili ponuda poslova koji zahtijevaju visoki stupanj obrazovanja. Mladi na kraju postaju obeshrabreni visokom stopom nezaposlenosti pa se odlučuju dulje ostati u obrazovnom sustavu ili pak potpuno odustaju od traženja posla. Škrabo dodaje kako se najveći prilika da se stvari poprave nalazi u provedbi projekata financiranih iz Europskih fondova.

– Europska komisija će zahtijevati od Republike Hrvatske da u financijskoj perspektivi od 2021. – 2027. uloži barem 10% sredstava iz Europskog socijalnog fonda Plus u strukturne reforme koje će direktno utjecati na smanjenje broja mladih u NEET skupini – tvrdi.

Velik problem nastaje zbog male osviještenosti javnosti o NEET-ovcima jer ne postoji nikakva službena evidencija koja može pratiti broj onih koji ne traže posao preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje niti su uključeni u neki obrazovni program.

– Sustav pokušava pronaći što veći broj mladih koji se nalaze u NEET skupini, pružajući im razne prilike sudjelovanja na informativno-edukacijskim seminarima, mjerama za samozapošljavanje, smanjenjem stope poreza za mlade osobe i slično. Upravo bi dopiranje do dijela NEET populacije koja nije registrirana pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trebalo biti puno važnije, budući da ta grupa ima više potreba za stjecanje vještina ili traženja posla – zaključuju iz Centra kompetencija u Vinkovcima.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.
FOTO: PIXABAY