LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Poteškoće u govoru

Mucanje u odrasloj dobi – problem ili izazov?

O utjecaju mucanja na izbor fakulteta i zanimanja razgovarali smo s poduzetnikom Marinom Mršom i inženjerkom tekstilne tehnologije Ivom Patača.

O utjecaju mucanja na izbor fakulteta i zanimanja razgovarali smo s poduzetnikom Marinom Mršom i inženjerkom tekstilne tehnologije Ivom Patača.

Mucanje je poremećaj tečnosti govora za koji većina ljudi zna i mnogi ga karakteriziraju isključivo kao ponavljanje slova ili riječi u govoru. Međutim, mucanje je puno više od toga. Logopedinja Ana Leko Krhen s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta objasnila nam je kako mucanje ne sačinjavaju samo faktori koje vidimo i čujemo, već i ono što ne vidimo. 

– Osnovni simptomi mucanja su ponavljanje glasova ili slogova, produljivanje glasova, ponavljanje jednosložnih riječi, zastoji i blokade. To je ono što sugovornik čuje i vidi, ali ima puno toga što se i ne vidi. 

Rekla je da je mucanje kao santa leda. Ono što je iznad površine jest ono što mi vidimo i čujemo, ali puno više toga je ispod površine, a to su osjećaji, misli, strahovi i sami stavovi prema mucanju osobe koja muca. 

Logopedinja Leko Krhen objasnila je kako se mnogi znanstvenici već dugi niz godina bave odgovorom na pitanje je li mucanje genetski uvjetovano. Zna se da genetika kod mucanja igra značajnu ulogu jer su istraživanja pokazala da dvije trećine djece koja mucaju u obitelji imaju nekoga tko muca. Ipak, genetska predispozicija za mucanje ne znači da će se ono zasigurno javiti već može biti potaknuto nekim traumatskim događajima ili neugodnim emocijama. Ana Leko Krhen dodaje kako je mucanje u ovom slučaju najlakše objasni poput puzzle, više se stvari mora dogoditi i poklopiti kako bi se mucanje pojavilo. 

Kolike će posljedice mucanje ostaviti na pojedince, ovisi od osobe do osobe, ali generalno, osobe koje mucaju nerijetko imaju niže samopouzdanje, izbjegavaju govor i društvo, otežano sklapaju prijateljstva i romantične veze, oklijevaju pri usmenim odgovaranjima i prezentiranjima tijekom školovanja te biraju zanimanja u kojima se manje govori. 

– Kakav će biti utjecaj mucanja na profesionalni (ali i osobni) razvoj mladih ovisi o jakosti mucanja, temperamentu osobe te njenom samopouzdanju. Mnogi tijekom školovanja radije kažu da nešto ne znaju nego da se izlože neugodnosti ili izrugivanju zbog mucanja. To utječe na njihove ocjene pa često neosnovano postižu slabiji uspjeh koji onda utječe na izbor srednje škole i fakulteta – objašnjava logopedinja Leko Krhen.

Rezultati istraživanja o izboru zanimanja osoba koje mucaju koje je proveo Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 2018. godine pokazali su kako osobe koje mucaju često biraju zanimanja iz društvenih područja. Istraživanje je obuhvatilo i psihološke posljedice mucanja – ispostavilo se da jačina mucanja utječe na osjećaj anksioznosti na fakultetu ili poslu. Iako je većina ispitanika generalno zadovoljna izborom zanimanja, većina navodi kako bi svoje zanimanje bolje obavljali da ne mucaju. Također, mnogi izbjegavaju aktivnosti na poslu koje uključuju govor, a znatan dio njih osjeća se podcijenjeno zbog mucanja na fakultetu ili poslu. 

Provjerili smo kako mucanje utječe na profesionalni razvoj mladih i u praksi te razgovarali s poduzetnikom Marinom Mršom i inženjerkom tekstilne tehnologije Ivom Patača. Otkrili su nam kako je mucanje utjecalo na njihov izbor fakulteta i posla, jesu li se susretali s podcjenjivanjem i diskriminacijom i još mnogo toga.

Marinovi problemi s mucanjem započeli su oko njegove sedme godine nakon što je doživio prometnu nesreću. Iako mu nitko nikada nije potvrdio da je počeo mucati zbog toga, svi pretpostavljaju da je baš to traumatsko iskustvo bilo okidač. Preko dvadeset godina se bori s mucanjem, a sada je napokon, kako i sam kaže, mucanje prihvatio kao dio sebe. U tome mu je najviše pomoglo obećanje samome sebi da neće dozvoliti da ga mucanje spriječi u bilo čemu – i tako je i bilo.

– Išao bih uvijek glavom kroz zid, koliko god bi se loše osjećao u situacijama kad puno mucam, još bi se gore osjećao da sam propustio priliku.

Ispričao nam je kako mucanje nije utjecalo na njegov odabir ni fakulteta ni zanimanja. Pohađao je fakultete ekonomskog smjera, a kasnije je iz korporacije prešao u poduzetništvo.

– Poduzetništvo zasigurno nije najlakši odabir za osobu koju muca, ali ja sam se apsolutno pronašao u tome i nikada to ne bih žrtvovao zbog mucanja – otkriva Marin.

FOTO: Marin Mrša, Facebook

Susretao se s brojnim izazovima, naročito tijekom javnih nastupa i prezentiranja, ali ističe kako je dobra priprema pola posla. Ipak, dok se neki tijekom pripreme fokusiraju na sadržaj izlaganja, osobe koje mucaju puno više razmišljanja i pažnje posvećuju pripremi samih riječi i rečenica.
– Znam riječi s kojima imam problem u govoru i njih onda izbjegavam u takvim nastupima. Teško je složiti prezentaciju s riječima s kojima nemam problema, a da ne promijenim ili ne narušim samu kvalitetu sadržaja – kaže Marin. 
Ispričao nam je i jednu anegdotu sa svog prvog javnog nastupa – javljanja uživo u radijski eter. Iako je samo ukratko trebao ispričati čime se njegova firma bavi, kaže kako je to bio ogroman stres. 

– Znači ja cijelu noć nisam spavao zbog tog nastupa i čak to jutro, što ne zna nitko, ustao sam ranije i popio sam koju čašicu viskija jer ljudi kad malo popiju, onda bolje pričaju, opušteniji su pa je onda taj razgovor prošao u jako veselom tonu i puno bolje od nekog mog standardnog – iskren je Marin.

Tijekom studiranja našao se u nekoliko situacija kada su mu se kolege podsmjehivale, ali su profesori većinom bili susretljivi, pomagali, pa čak i predlagali pismeno odgovaranje umjesto usmenog. Slično je bilo i kada je počeo raditi. Kolege su uglavnom uvijek bile pune razumijevanja, no jedanput se našao u situaciji kada su se gosti hotela gdje je radio žalili kako ne zaslužuje raditi na recepciji jer muca. Unatoč tomu, kaže kako je neugodnih situacija bilo jako malo te da to najviše ovisi o tome kako se postaviš i kako sam pristupaš svome mucanju.

Kako god bilo, Marin je shvatio da jednostavno može uspjeti u čemu god želi unatoč mucanju. Mucanje će uvijek biti izazov koji vuče sa sobom, ali ono ga ne sprječava ni u čemu. Za kraj je savjetovao da je najbolje osobu koju muca pustiti da kaže ono što želi.

– Koliko god muca, koliko god se netko muči, on želi reći tu riječ i nitko ne želi da ga se prekine ili dovrši. Svjestan sam da ljudi žele pomoći, ali najbolja pomoć za nekoga tko muca je da ga pustite da kaže ono što je htio svojim tempom i svojim načinom.

Ipak, za razliku od Marina, mucanje je znatno utjecalo na Ivin odabir fakulteta i zanimanja:

– Iako je moda oduvijek bila moja ljubav, znala sam de se ne želim baviti zanimanjima gdje ću morati biti u kontaktu sa ljudima.


FOTO: Iva Patača, Facebook

Bojala se da će naići na podcjenjivanje, predrasude i diskriminaciju zbog mucanja i na fakultetu i na poslu, ali na fakultet u Zagreb došla je, između ostalog, kako bi se oslobodila tog straha.

– Neke svakodnevne situacije su mi bile ekstremne, na primjer pozivi na telefon, naručivanje kod doktora, zubara i slično, su mi bili noćna mora. Ni sada ne znam zašto je to tako bilo – ispričala je Iva.

Na fakultetu se susretala s brojnim seminarskim izlaganjima za koja se pripremala mjesecima, ali nikad ih nije pokušala izbjeći već se hrabro suočavala sa svojim strahovima kako bi joj jednoga dana bilo lakše živjeti. Osim toga, u početku je htjela i pronaći posao na kojem se što manje govori kako joj mucanje ne bi bilo prepreka, ali ubrzo je shvatila da svaki posao zahtijeva govor i pomirila se sa svojim mucanjem. 

– Ali onda, kako ja to volim reći, dogodio se život, dogodili su se svakodnevni problemi i nije bilo mjesta da se zamaram mucanjem – govori nam.

Iva kaže kako ne misli da mucanje utječe na kvalitetu nečijeg rada jer, iako osobe koje mucaju teže uspostavljaju verbalnu komunikaciju, one sasvim normalno funkcioniraju u zajednici. Bitno je, ističe, uvijek težiti višim ciljevima, ne odustajati i boriti se. 

– Uvijek sam si postavljala takve ciljeve i znala sam da ću jednoga dana moći normalno komunicirati u društvu. Zahvaljujući sadašnjem suprugu, koji mi je bio ogromna podrška tijekom studiranja, prebrodila sam mnoge strahove i prepreke. 

Osobe koje mucaju nerijetko se susreću s podsmjehivanjem, nestrpljenjem sugovornika ili pak sažaljenjem. Često imaju problema sa samopouzdanjem, što može utjecati, između ostaloga, i na njihov odabir zanimanja. No, iako nekad teško dolaze do pojedinih riječi, osobe koje mucaju imaju puno toga za reći, i u školi i na radnom mjestu.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.
FOTO: UNSPLASH