Mladi zaraženi spolnim bolestima često su predmet stigmatizacije; donosimo iskustva nekoliko njih

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Klamidijska infekcija, HPV, HIV, gonoreja, herpes, sifilis… Sve to samo su neke od spolnih bolesti i infekcija koje čine značajan javnozdravstveni problem, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Posljednjih nekoliko godina njihova je prisutnost sve veća, osobito među populacijom mlađom od 25 godina. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svake se godine u svijetu registrira oko 300 milijuna slučajeva spolno prenosivih infekcija.

Ono što je zajedničko svim spolno prenosivim bolestima jest to da se prenose spolnim kontaktom sa zaraženom osobom, dok se neke prenose i nespolnim putem. Izazivaju bolesti spolnih organa, a mogu zahvatiti i druge organe kao što su jetra, mozak i imunosni sustav. Rizik od spolno prenosivih bolesti osobito je visok kod mladih koji su skloni rizičnom spolnom ponašanju – čestom mijenjanju partnera s kojima u odnose stupaju bez upotrebe zaštite, misleći da se „loše stvari“ baš njima ne mogu dogoditi.

Na teži način naš je sugovornik shvatio koliko je zaštita tijekom spolnog odnosa bitna. U jeku spolnog uzbuđenja, kaže, nije mislio racionalno te je se zarazio HPV-om.

– Najveći je problem što sam tijekom spolnog odnosa toliko uzbuđen da ne znam razmišljati svojom glavom. Radio bih sve, i što treba i što ne treba. Gotovo uvijek pazim da koristim zaštitu, pogotovo jer nemam stalnog partnera i promiskuitetan sam. Kod mene je često kao na kolodvoru, prometno – ispričao nam je s gorkim osmijehom na licu Matej, student koji je htio ostati anoniman jer vjeruje kako je stigmatizacija osoba zaraženih spolnim bolestima u našoj zemlji itekako prisutna.

Iako kaže kako se uvijek trudi koristiti zaštitu tijekom seksa, u nekoliko navrata, kaže Matej, kočnice su popustile i nadvladale su strasti.

– Onda kada nisam koristio zaštitu, nakon spolnog odnosa bi me hvatala panika. Rekao sam sebi da će valjda sve biti u redu i da se u svakom slučaju glupo kajati poslije učinjenog. I inače sam educiran o spolnim bolestima, pa se odluka malo čini i neracionalna, ali tako je kako je. Nisam bio racionalan u tom trenutku – prisjetio se Matej.

Često mijenjanje partnera i upuštanje u rizični spolni odnos nisu prošli bez posljedica. Matej kaže kako nema trajnog partnera kraj sebe i često nailazi na osobe koje traže zabavu za jednu noć.

– Ali to me ne dira previše, znam što želim i znam kad bih nekoga imao da bih bio vjeran toj osobi bez imalo problema – napomenuo je.

Slično iskustvo proživjela je i Marina. Opekla se, kaže, u trenutku zanosa, no na sreću sve je prošlo u redu.

– Bili smo u nekakvom izlasku, standardno subotom navečer. Zaletjela sam se i u početku mi nije bilo žao. Sutradan me je savjest grizla, jako sam se bojala jer sam znala da sam si spolnim odnosom bez zaštite mogla narušiti zdravlje. Na sreću, kasniji testovi na spolne bolesti bili su negativni – prepričala je Marina.

No, pored toga što donose izrazito loše posljedice za zdravlje, spolne bolesti sa sobom često nose i stigmatizaciju. Društvo često izbjegava i okreće glavu od onih za koje se zna da su zaraženi nekim spolnim bolestima, a zaraženi su ponekad, na žalost, predmet ismijavanja, stigmatizacije i poruge. 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo godišnje objavljuje Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis, a prema podacima za 2020. godinu novozaraženih HIV-om bilo je 76. Njih 12 oboljelo je od AIDS-a, a pet je osoba preminulo s tom bolešću. Nadalje, od gonoreje je u istoj godini oboljelo 12 osoba, od sifilisa njih 29, a od klamidije čak 129 osoba.

Razloge za takve brojke Matej pronalazi u nedovoljnom obrazovanju.

– Mislim da u Hrvatskoj ljudi ponajviše nisu obrazovani dovoljno po pitanju spolnih bolesti što je tužno. Zato mislim da to je tabu tema i mislim da bi se trebalo više govoriti o tome. Pa nije to nikakva sramota ako se zaraziš. Glupo je da se zaraziš ako znaš da se upuštaš u rizičan spolni odnos bez da si provjerio i pokušao prevenirati što se moglo. Ali što je, tu je – rekao je Matej.

Matej smatra kako bi u srednjim školama trebao postojati predmet u kojem bi se dosta vremena izdvojilo za educiranje o spolnim bolestima, pogotovo jer je to vrijeme kada ljudi počinju biti spolno aktivni. No, tvrdi kako ne može puno očekivati od hrvatskog obrazovnog sustava.

Marina također smatra da su u Hrvatskoj potrebne jače kampanje kada je u pitanju educiranje o spolno prenosivim bolestima.

– Možda naš Hrvatski zavod za javno zdravstvo nije na nekoj dovoljnoj razini kako bi se to sve provelo kako spada. Vidjeli smo na primjeru koronavirusa i cijepljenja. Napravljena je mala katastrofa od kampanje. Kampanje o spolno prenosivim bolestima i prevenciji istih trebalo bi povjeriti u ruke nekome tko je sposoban to izraditi, da bude pamtljivo i primjetljivo. Tada neka troše sve moguće novce na to – upozorila je Marina.

Marina također upozorava na stigmatiziranje osoba koje su zaražene spolnim bolestima.

– Sve je to do obrazovanja i inteligencije pojedinaca, a u Hrvatskoj je to na niskoj razini. Još uvijek smo poprilično konzervativno društvo, pa i ne samo po tom pitanju. Dokazali smo to i u brojnim drugim slučajevima o kojima bi se dale napisati knjige. Ljudi možda i nisu svjesni što čine. Kada znaju da netko ima spolnu bolest, odmah se izdvajaju i šikaniraju tu osobu. Potrebno je samo uključiti mozak i zaključiti na koji način netko njima može prenijeti tu bolest. Žalosno je što to ljudi ne znaju, ali, dobrodošli u Hrvatsku – zaključila je.

Ipak, važno je napomenuti da Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi kampanje usmjerene na edukaciju o spolno prenosivim bolestima, a jedna takva kampanja bila je i Nema maženja bez paženja. Uz to, u partnerstvu Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokrenuta je i platforma i aplikacija Spolno zdravlje na kojoj se mladi također mogu educirati o svom spolnom i reproduktivnom zdravlju.

Bolje je spriječiti nego liječiti

Dakako da se uvijek valja držati one stare – bolje spriječiti nego liječiti. No, kada se zaraza spolnom bolešću već dogodi, valja na vrijeme otići liječniku. Međutim, simptomi spolnih bolesti često nisu specifični te ih je ponekad teško prepoznati pa zbog toga pojedinci i ne potraže liječničku pomoć te dalje prenose infekciju na zdrave partnere.

Ipak, kada su simptomi jasno izraženi, kod žena se najčešće radi o pojačanom ili promijenjenom iscjetku iz rodnice, otežanom i bolnom mokrenju, svrbežu i crvenilu spolovila te o boli i krvarenju tijekom spolnog odnosa. S druge strane, kada su u pitanu muškarci, može doći do iscjetka iz mokraćne cijevi, do otežanog i bolnog mokrenja te također crvenila i svrbeža spolovila. Također, na spolnu bolest mogu ukazivati i bilo kakve druge kožne promjene u području spolovila i analnog otvora.

Briga o vlastitom zdravlju izrazito je važna. Kada je u pitanju prevencija, odnosi se na odgovorno spolno ponašanje, kao i izbjegavanje čestog mijenjanja partnera te upotrebu zaštite tijekom spolnog odnosa. Osim toga, u Hrvatskoj postoji i savjetovalište u sklopu Odjela za promicanje spolnog zdravlja i Referentnog centra za promicanje zdravlja.

– U njemu možete dobiti usluge informiranja, savjetovanja i edukacije o očuvanju spolnog i reproduktivnog zdravlja, odgovornom spolnom ponašanju, smanjenju rizika od zaraze spolno prenosivim infekcijama te uslugu testiranja na HIV, hepatitis B i/ili C i sifilis, korisnika koji su u riziku za te infekcije – ističu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Uz to, moguće je dobiti i uputu na liječenje i skrb ako je to potrebno. Bitno je napomenuti i da su sve usluge za korisnike anonimne i besplatne te za njih nije potrebna najava.

– Ako ste bili u situaciji u kojoj ste se mogli zaraziti spolno prenosivim infekcijama (nezaštićeni spolni odnos s nepoznatom ili osobom rizičnog ponašanja, jedini način da saznate imate li spolno prenosivu infekciju je da se testirate. Testiranje omogućuje rano otkrivanje infekcije i uspješnije liječenje, sprečava ili smanjuje moguće komplikacije bolesti, omogućuje duži i kvalitetniji život te sprečava nehotično širenje infekcije na druge – istaknuli su iz HZJZ-a.

Besplatno testiranje također se vrši i u HUHIV-u o čemu više možete pročitati na poveznici.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.