Mladi Romi i Romkinje zahvaljujući postojanju ove organizacije lakše savladavaju prepreke
Romska organizacija mladih Hrvatska na razne načine nastoji olakšati život mladim Romima i Romkinjama te se zalaže za njihovo obrazovanje.
Romska organizacija mladih Hrvatska na razne načine nastoji olakšati život mladim Romima i Romkinjama te se zalaže za njihovo obrazovanje.
U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.
Iako se, nažalost, hrvatski Romi u medijima pojavljuju većinom u negativnom kontekstu, kada se izjavljuje o tome da su upravo oni zaslužni za određenu vrstu nereda i izazivanja sukoba, postoji i druga strana medalje, ne tako glasna, ali puno pravednija i pozitivnija.
Upravo kako bi osnažili mlade Rome da bez ikakva susprezanja i straha od diskriminacije ostvare sve svoje želje i mogućnosti, nastala je Romska organizacija mladih Hrvatska, koja djeluje na nacionalnoj razini, no nerijetko provodi aktivnosti i na lokalnoj razini. Ono što ovu organizaciju čini uistinu posebnom jest to što su sve aktivnosti kreirali mladi Romkinje i Romi kojima ne nedostaje kreativnih ideja.
– Romska organizacija mladih ima za cilj integraciju Roma i Romkinja, ali s posebnim fokusom na mlade Romkinje i Rome, a posebno Romkinje. Želimo osnažiti romsko civilno društvo i omogućiti da se glas mladih Romkinja i Roma čuje, ipak to je najmlađa nacija u Hrvatskoj s prosječnom starosti nešto preko 21 godine (Popis stanovništva 2011. godina). Želimo da mlade Romkinje i Romi sudjeluju u kreiranju politika za mlade (jer su mladi) i politika za Rome jer su Romi. Konačni cilj inkluzije vidimo kroz tri najvažnije oblasti: obrazovanje, zapošljavanje i suzbijanje manifestacija anticiganizma. – pojašnjava Siniša-Senad Musić, potpredsjednik Romske organizacije mladih Hrvatska, skraćeno ROM HR.
U današnje, užurbano vrijeme ponekad također zaboravljamo voditi računa o našem identitetu i ponašati se u skladu s njim te voditi računa o tome da napredujemo kao ljudi, a samim time i postižemo neke više ciljeve za dobrobit čitavog društva. Za mlade Rome i Romkinje taj izazov još je veći jer je negativno isticanje onoga što se povezuje s njihovim identitetom često u fokusu javnosti koja ne promišlja dovoljno o ovome problemu.
– Mlade Romkinje i mladi Romi bore se s krizom identiteta: kao i svi ljudi imaju više identiteta, ali upravo zbog njihovog etničkog identiteta suočavaju se s mnogim izazovima. Mlade Romkinje i Romi, ujedno i hrvatske državljanke i državljani u koje smo ulagali, često gube svoj romski identitet ili ga sakrivaju iz nekoliko razloga. Jedan od razloga je što žele izbjeći stigmatizaciju društva usmjerenu prema romskoj manjini. Mlade Romkinje i Romi zbog izraženog patrijarhata i isprepletenosti politike i civilnog društva ne žele sudjelovati u civilnom društvu, a često im aktivno i kvalitetno djelovanje u civilnom onemogućuju stariji romski lideri. – poručuje Siniša-Senad Musić.
– Osim toga kroz društvene medije informiramo mlade Romkinje i Rome o raznim radionicama, stipendijama, i drugim natječajima koji su kreirani prema njihovim potrebama. Osnažujemo mlade Romkinje i Rome na način da ih učimo, ali nudimo i direktnu pomoć za razne stvari, a sve u cilju kako bi ostvarili svoja prava i uključili se u sve sfere društva. Također osiguravamo medijsku vidljivost svakom mladom Romu i Romkinji kako bi kroz medije utjecali na percepciju većinskog naroda prema romskom narodu. – napominje Siniša-Senad Musić.
Ovo je samo jedan od načina na koji se zaposlenici i volonteri trude utjecati na to da što više mladih Roma i Romkinja stekne visokoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj kako bi jednog dana uspješno ostvarili sve svoje poslovne ambicije i ciljeve.
Potpredsjednik Romske organizacije mladih Hrvatska također ističe kako je u Hrvatskoj i dalje prisutna stigmatizacija kada je riječ o Romima te da se oni nerijetko nalaze u određenim situacijama u kojima primjećuju neki oblik diskriminacije.
– Robovanje stereotipima hrvatskog društva je nešto što predstavlja ogroman problem za romsku nacionalnu manjinu. Posebno kada su stereotipi ujedno i predrasude. Takav nastup hrvatskog društva prema Romkinjama i Romima rađa nove probleme pogotovo za mlade generacije u koje smo ulagali godinama kroz stipendije, ljetne škole, besplatne vrtiće i slično. Takva situacija dovodi do toga da se jako malo pažnje poklanja diskriminaciji unutar romskog društva pogotovo prema ženama i mladima. Sustavna diskriminacija je nešto čime se rijetko bavimo, a ona drži romski narod izoliranim i siromašnim te kao takav predstavlja podobnu skupinu za manipuliranje za vrijeme izbora, kako većinskih tako i manjinskih. Nažalost, razvijenost romskog civilnog i neovisnog društva nije moguće prvenstveno zbog sustava, što dovodi do gubljenja generacija i života u romskim naseljima gdje često vode glavnu riječ osobe koje žive na račun siromašnih, a iste su često u političkoj vezi s lokalnim ili manjinskim moćnicima. – smatra Siniša-Senad Musić.
- Denis Bogdan iz Kutine iz siromašne šesteročlane obitelji iduće godine završava Fakultet strojarstva i brodogradnje.
- Severina Lajtman iz Piškorevca pohađa privatnu umjetničku gimnaziju te je višestruka pobjednica na državnom natjecanju iz LiDraNa.
- Sindirela Bobarić iz Zagreba, prva romska dobitnica nagrade Hrvatskog glumišta.
- Marina Horvat, Orehovica, prva Romkinja čija priča u medijima je pogledana više od 1 000 000 puta.
- Mladen Ignac, Piškorevac, udomljeno dijete, među top tri atletičara u Hrvatskoj – trčanje na 3,5 i 10 kilometra.
- Željko Oršoš, medicinski tehničar iz Strmca, dobitnik nagrade Luka Ritz.
– Postoji još mnogo mladih Romkinja i Roma koji su veoma uspješni, ali njihov uspjeh treba gledati iz perspektive nejednakih mogućnosti. Oni su ostvarili ili ostvaruju svoje ciljeve na dobrobit romskog i cjelokupnog društva usprkos svim preprekama koje su pred njih stavljene njihovim rođenjem. – govori nam Siniša-Senad Musić.
– ROM HR nema svoj ured i zaposlenici/ce i članovi/ce su nam u nekoliko županija, tako da nama je online rad poznat. Iako je bio lockdown, mi smo pružali mentorsku podršku romskoj djeci radeći jedan na jedan i poštujući sve preporuke epidemiologa i stožera civilne zaštite. To smo radili kako bismo omogućili što bolje obrazovne ishode jer smo bili svjesni da su za vrijeme nastave na daljinu romska djeca još više gurnuta na marginu. – poručuje Siniša-Senad Musić.
– Naši projekti su uvijek usmjereni na obrazovanje, zapošljavanje i borbu protiv manifestacija anticiganizma. Naš glavni fokus je osigurati institucionalnu podršku ove godine kako bi mogli ostvarivati svoje ciljeve te doprinositi ostvarivanju svoje misije i vizije hrvatskog društva i naravno romskog društva kao manjeg djela hrvatsko društva. – zaključuje Siniša-Senad Musić.
Romska organizacija mladih Hrvatska, koja djeluje na nacionalnoj razini, no nerijetko provodi aktivnosti i na lokalnoj razini nastala je upravo s ciljem o kojem govori Siniša-Senad Musić, kako bi osnažila mlade Romkinje i Rome. Ono što ovu organizaciju čini uistinu posebnom jest to što su sve aktivnosti kreirali mladi Romkinje i Romi kojima ne nedostaje kreativnih ideja. Ono što im nedostaje sustavna je podrška i razumijevanje društva. No, time ćemo se baviti u nekoj drugoj priči.
Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.
