Iz prve ruke: zašto je važno članstvo u studentskim udrugama?

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Ne garantira uvijek diploma u ruci i posao u struci pa se tako hrvatski studenti sve više suočavaju s visokim stopama nezaposlenosti i nemogućnosti dobivanja posla u struci. Polažu ispite, studiraju godinama kako bi dobili fakultetsku diplomu i stekli znanje da bi se obeshrabrili već na prvoj prijavi za posao koja traži prethodno radno iskustvo. Odjednom je ono najljepše razdoblje u životu prošlo, a mladi koji su tek diplomirali suočeni su s realnošću hrvatskog tržišta rada.

Studentske udruge potiču aktivnost i ne samo da nude praktično znanje nego i organizacijsko iskustvo, nova poznanstva i buduće poslovne kontakte. To su udruge koje su tijekom svojeg djelovanja stekle određeni ugled te njihovo ime na životopisu može samo pomoći. Mnogi poslodavci pozitivno gledaju na angažman u studentskim udrugama tijekom studentskih dana, a nerijetko mladi koji su tek diplomirali dobiju prvi posao zahvaljujući angažmanu u studentskim udrugama tijekom studentskih dana. Donosimo prednosti članstva u studentskim udrugama na primjeru Hrvatske akademske zajednice – studentske i akademske udruge koja, kako navode, promiče razvoj visokog obrazovanja, njeguje kulturu i okuplja ljude na demokratskim i državotvornim načelima.

Njezin rad i značaj podrobnije nam je objasnio zamjenik glavnog tajnika, a bivši glasnogovornik HAZ-a Zagreb, Filip Marinović koji je godinama član ove organizacije.

– Prvo sam bio glasnogovornik HAZ-a Zagreb, a sad sam zamjenik glavnog tajnika na nacionalnoj razini. Moja uloga tu je više operativna. Dakle, što se tiče organizacije na nacionalnoj razini stojim na raspolaganju za operativne, logističke i tehničke stvari. Od same organizacije seminara do umrežavanja novih članova pa i organizacija smještaja, prijevoza, hodograma, događaja i općenito za studentska pitanja stojim na usluzi.

Kako bismo shvatili u potpunosti način na koji radi ova zajednica, Filip nam je na početku objasnio i samu njezinu konstrukciju. HAZ organizacija je na nacionalnoj razini koja ima nacionalno vodstvo. U hijerarhiji tako postoji nacionalno predsjedništvo i tri nacionalna dopredsjednika koji su studenti. Time se, ističe Filip, zapravo i pokazuje sinergija između alumni i student članova. Nakon toga se HAZ grana na ogranke koji obuhvaćaju četiri najveća grada u Hrvatskoj: Zagreb, Split, Rijeku i Osijek, pa tako postoje ogranci Hrvatske akademske zajednice u ta četiri grada. 

Ipak, vjerojatno najviše zanima mlade i studente jest što je to što ova zajednica nudi odnosno čime privlače nove članove. Kako kaže naš sugovornik, svakako bili član ili ne uvijek se može pristupiti bilo kojoj od radionica ili edukacija koje organizira HAZ.

– Način na koji mi privlačimo studente jest da im pružamo nešto više od studiranja u smislu umrežavanja ili networkinga gdje se povezujemo s raznim dionicima iz akademske zajednice kako na njihovim fakultetima tako i na nacionalnoj razini i dajemo im jedan osjećaj pripadnosti u studentskom predstavništvu.

Posebno ističe važnost umrežavanja ljudi jer se ipak radi o jednoj jako velikoj udruzi s puno ljudi i puno različitih stajališta. Danas, sutra svim tim ljudima, koliko god bili dobri u nekom području, nije nepoznanica da će im zatrebati pomoć iz nekog drugog područja, a upravo se, kako ističe Filip, u HAZ-u stvaraju kontakti i velika poznanstva. Unutar same zajednice postoje razni odjeli unutar kojih se članovi mogu uključiti kao što su odnosi s javnošću, međunarodni odjel, marketing, organizacija i slično.

Uz to, ova udruga ima značajnu ulogu u pripremi mladih za tržište rada. Neki od bivših članova udruge danas su među vodećima u svojoj struci, kako ističe naš dugovornik. Puno je onih koji su svoje startupove započeli baš u HAZ-u jer upravo je to mjesto gdje se nudi ranije spomenuto umrežavanje, kontakti, ali i podrška. Jedan od ciljeva svakako je pripremiti mlade za budući posao. 

– Ako dođe student s prava koji se želi uključiti i raditi na nekoj tematici, samim time to mu je svojevrsna praksa za daljnji napredak. Trudimo se da u neko skorije vrijeme unutar raznih fakulteta omogućimo pripravništvo u raznim firmama koje su usko povezane s određenim fakultetom. – objašnjava Filip ulogu HAZ-a. 

Osim prednosti koje se tiču formalnog obrazovanja i stjecanja novih vještina korisnih na tržištu rada, Hrvatska akademska zajednica nudi i onaj neformalni, opušteniji dio. Neka od njih su posjete muzejima, teambuilding, roštiljanje, natjecanja... Svake godine se organizira studentska akademija u Splitu gdje se skupi oko 40 najaktivnijih članova iz cijele Hrvatske, a trkački tim HAZ-a sudjeluje na humanitarnoj utrci Wings for life.
 

Da biste postali član Hrvatske akademske zajednice ne trebate biti student. Kako sami kažu, za postati članom treba nekoliko minuta izdvojenih u danu, ali za postati dobar, aktivan član samo treba imati volje. Kako biste se učlanili, možete na web-stranici HAZ-a ispuniti obrazac za prijavu, a nakon toga se opredijeliti za rad na nekom od projekata koje HAZ nudi. 

– Ono što jako volim istaknuti kod svoje zajednice je da od trenutka kada ispunite obrazac prijave jest da će vas se odmah pozvati na kavu u roku od dan-dva i uključiti u neki projekt jer se tako pokazuje zainteresiranost i volja za postizanjem dobrih članova. Slušaju se svačije ideje i bilo koji član može pokazati zainteresiranost za neki projekt te će imati od vodstva HAZ-a punu podršku logistički, financijski i organizacijski. – poručuje Filip. 

Na Sveučilištu u Zagrebu Hrvatska akademska zajednica ima svoje ogranke na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Filozofskom fakultetu, Medicinskom fakultetu, Pravnom fakultetu, Ekonomskom fakultetu te Fakultetu političkih znanosti. Ti ogranci na godišnjoj ili mjesečnoj razini provode regrutaciju gdje predstave široj javnosti koji timovi unutar organizacije postoje i za koje timove se traže ljudi te se putem raznih obrazaca se skupljaju prijave. A s obzirom na to da ima puno HAZ-ovaca koji nemaju svoj ogranak među četiri fakulteta postoji i nešto što se zove HAZ sveučilište koje okuplja članove s drugih fakulteta. .

Ono što Hrvatska akademska zajednica želi postići je da na se na svakom fakultetu priča o relevantnim temama, da se gleda što je najaktualnije na visokoobrazovnoj sceni, kako u Zagrebu tako i u Hrvatskoj. Brojni su projekti, radionice, seminari koji se organiziraju kako se bi se aktiviralo i uključilo mlade i studente. Jedan od projekta, koji je istaknuo naš sugovornik Filip, bio je u vezi potresa koji je pogodio Hrvatsku krajem prošle godine. U sklopu HAZ-a na Pravnom fakultetu u Zagrebu organizirao se projekt Temelji obnove koji je za cilj imao približiti studentima, ali i odraslima te ujedno i ljudima koje je zahvatio potres problematiku potresa iz pravne perspektive.

U sklopu toga održana je i Mindfulness radionica na kojoj je predavanje održala profesorica psihologije o psihološkoj pomoći tijekom i nakon potresa i o tome kako se ljudi suočavaju s tim. Za drugu zanimljivu radionicu, Filip ističe onu na Ekonomskom fakultetu koja je poznata kao Poduzetnička akademija i koja se održava redovno svake godine. Kroz taj se projekt želi studentima predstaviti i približiti sve aktualne teme u poduzetništvu s obzirom na to da se u poduzetništvu stvari iz mjeseca u mjesec mijenjaju. Jedna zanimljiva radionica bila je u sklopu Medicinskog fakulteta, a nosila je naziv Mit ili istina gdje su profesori debatirali o raznim mitovima vezanim za koronavirus i druge bolesti. Ističe i humanitarno-znanstvenu komemorativnu manifestaciju koja je održana na Fakultetu političkih znanosti pod nazivom Signum Libertatis: Vukovar. 

HAZ je neprofitna organizacija koja se financira isključivo iz sponzorstava članova seniora tj. alumni članova koji žele nešto donirati što je gotovo neizbježno u studentskim organizacijama. I to je nešto, kako kaže Filip, što se ne radi radi profita nego radi jedne priče, prijateljstva i zajednice. HAZ je osnovan 1990. i kao takva bila je predlagatelj zakona o studentskim zborovima. Da nije bilo HAZ-a, kažu njegovi članovi, ne bi bilo ni studentskog predstavništva barem ne u ovoj količini ili ovom obliku kakvim ga danas poznajemo.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.