Hrvatska u očima Brazilca: „Stekao sam prijatelje, praktično iskustvo i trenutke koje ću pamtiti i nositi cijeli život”

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Studentske razmjene jedne su od najboljih prilika koje se studentima mogu pružiti za vrijeme studiranja. Udruga za međunarodnu razmjenu studenata prirodnih i tehničkih znanosti (IAESTE) je udruga koja pruža mogućnost stručne prakse za studente koji žele raditi u inozemstvu. IAESTE, prema podacima objavljenima na službenim stranicama udruge, djeluje u 87 država svijeta s više od 3000 volontera i 360 000 ostvarenih praksi. 

VEZANO: „Koliko daš, toliko ćeš i dobiti, ali u obliku iskustva” – prednosti volontiranja u studentskim udrugama iz prve ruke

IAESTE Hrvatska ima suradnju sa sveučilištem u Brazilu na kojem studira naš sugovornik, 22-godišnji Leonardo Mendes. Leonardo je jedan od studenata koji se odlučio prijaviti na IAESTE praksu te nam je ispričao svoja iskustva s razmjene, ali i kako je doživio Hrvatsku. 

Kako kaže, cilj programa razmjene je promicati kulturnu i profesionalnu razmjenu između studenata i radnika iz više od 100 zemalja, kao i omogućiti stvaranje profesionalne mreže. Osim toga, studenti se također potiču na istraživanje i putovanja tijekom vikenda što dosta pomaže u kulturnom aspektu.

Leonardo je tako proveo četiri mjeseca u Zagrebu te je radio u jednoj građevinskoj tvrtki. 

– Tijekom četiri mjeseca provedena u Zagrebu radio sam u jednoj građevinskoj tvrtki koja se bavi vodoopskrbom, pročišćavanjem voda, navodnjavanjem i slično. Moje radno vrijeme bilo je od 8:00 do 16:00 sati, od ponedjeljka do petka, a moje bi se odgovornosti mijenjale prema potrebama tvrtke. Međutim, moja rutina bila je usmjerena na zadatke koji su se radili na programima poput AutoCAD, Revit i Excel. – ispričao nam je Leonardo.

Tako je izgledala Leonardova rutina u Hrvatskoj. No, kako je uopće došao kod nas? Naime, prvo se prijavio za praksu u Indiji, ali njegovi roditelji baš i nisu bili oduševljeni tom idejom pa je ipak svoju prijavu promijenio u ponudu u Sjevernoj Makedoniji. No, nekoliko dana kasnije nešto ga je natjeralo da ponovno pogleda ponudu na samom portalu te je tek tada ugledao Hrvatsku kao izbor za koju se odlučio iz nekoliko razloga.

– Koliko god zvučalo kao klišej – volim misliti da nisam ja izabrao Hrvatsku, nego je Hrvatska izabrala mene! Moram priznati da su mnogi čimbenici utjecali na moju odluku. Prvi je faktor bio da je ova praksa u glavnom gradu Hrvatske, a volim biti u velikim gradovima. Drugi je faktor bila mogućnost putovanja na obalu, s obzirom na to da sam već bio uzbuđen zbog posjeta plažama. Treći je čimbenik bio geografski položaj Zagreba. S obzirom na to da volim putovati, lokacija Zagreba omogućila bi mi vrlo lako i brzo putovanje tijekom vikenda jer Hrvatska dijeli granice s mnogim drugim zemljama. Zaključno, Brazilci obično ne putuju u taj dio Europe, pa bi to bila jedinstvena i posebna prilika. Gledajući unatrag od danas, ne mogu biti sretniji sa svojim izborom. Povezao sam se s nevjerojatnim ljudima i vidio sjajna mjesta. Nadam se da ću se uskoro vratiti! – kaže Leonardo.

Ovo je bilo prvo iskustvo za Leonarda. Kako ističe obično ljudi odlaze u inozemstvo kako bi učili nove jezike ili studirali tamo dok se IAESTE više bavi treninzima, odnosno studentskim praksama, što je za njega bilo nešto potpuno novo. Leonardo ističe da je u Zagrebu boravio vrlo ugodno s obzirom na to da studenti IAESTE udruge tijekom prakse dobivaju dovoljno novca da pokriju sve troškove života i stanovanja te ni njegov slučaj nije bio ništa drugačiji.

– Smatram da su prakse u Hrvatskoj bolje plaćene nego u Brazilu. No, troškovi života u Hrvatskoj su daleko veći. Dakle, ako bismo plaću usporedili s troškovima života – iznos bi bio prilično proporcionalan. – smatra Leonardo.

S obzirom na to da Leonardo dolazi iz Latinske Amerike, zanimalo nas postoje li kakve sličnost i razlike između Brazila i Hrvatske u bilo kojem kontekstu. Kao sličnosti navodi dobru hranu, dobre ljude i prekrasnu prirodu, a kao kulturološku razliku istaknuo je odnos prema poslu. 

– Život u Hrvatskoj i Brazilu je vrlo sličan i iznimno različit u isto vrijeme. Sličnosti se mogu pronaći u dobroj hrani, ljudima koji vam žele pomoći, prekrasnim mjestima i plažama. S druge strane, ima i dosta razlika. Najljepša je klima, definitivno. Tijekom jeseni i zime u Hrvatskoj može biti jako hladno. U Brazilu su zimske temperature obično između 10 i 20 stupnjeva, zbog čega sam se teško prilagodio na ovako hladno vrijeme! Također, postoje razlike u tome kako zaposlenici vide posao. Osjećam da je u Hrvatskoj posao nadopuna vašem stvarnom životu, dok je u Brazilu život nadopuna vašem poslu. Radno je vrijeme od 8:00 do 18:00 sati i obično nemamo više od 15 dana godišnjeg odmora. Stoga, smatram da ljudi u Hrvatskoj mogu više uživati u svom stvarnom životu. Drugi je značajan čimbenik društvena nejednakost. Primijetio sam da je vizualno društvena nejednakost mnogo intenzivnija u Brazilu. Postoje i mnoge kulturološke razlike. Lako je se ukrstiti s ljudima koji imaju potpuno drugačija razmišljanja o političkim pitanjima, društvenom ponašanju i načinu života. Mislim da je to zato što zaista živimo različite stvarnosti. – ističe Leonardo.

Leonardo se prilikom prijave za Hrvatsku i samog dolaska i boravka ovdje nije susreo s nekim prevelikim problemima. IAESTE cijelo vrijeme pruža podršku stranim studentima, a i s vremenom se navikao na samu birokraciju. Ističe da su mu dosta pomogli i lokalni prijatelji koji su uvijek na raspolaganju za bilo kakvu pomoć koja je potrebna. Jedini problem koji je imao kada je tek došao u Zagreb je bio taj da nije znao hrvatski jezik, ali kroz osmijeh je rekao da taj problem ima i dalje.

Leonardo nam je otkrio i da bi mogao zamisliti svoj život u Hrvatskoj jer smatra da je lako sklopiti nova prijateljstva, ali s druge strane je jako povezan sa svojom obitelji i daljina bi mu predstavljala problem. No, Hrvatsku i svoje iskustvo opisao je na portugalskom jeziku:

– Fui para a Croácia esperando conhecer belas praias e de presente ganhei amigos, experiência prática e momentos para serem lembrados e carregados por toda vida. – što u prijevodu znači – otišao sam u Hrvatsku očekujući da ću vidjeti prekrasne plaže i kao dar stekao prijatelje, praktično iskustvo i trenutke koje će se pamtiti i nositi cijeli život.

Studentske razmjene, iz Leonardovog iskustva, zaista su inspirativna i divna iskustva i svakako bi ih svi studenti trebali iskoristiti ako imaju takvu mogućnost. Kao glavnu prednost ističe razvoj i unaprjeđenje profesionalnih i osobnih vještina, a pogotovo veće mogućnosti za mlade ljude koji tek dolaze na tržište rada.

– Svima bih preporučio jedno ovakvo iskustvo. Iskustvo u inozemstvu samo po sebi je nevjerojatno iskustvo osobnog rasta. Kada je riječ o usavršavanju u inozemstvu, iskustvo se još više širi jer možete unaprijediti svoje profesionalne i osobne vještine. U svijetu u kojem ljudi svakim danom postaju sve profesionalnije kvalificiraniji, ovo je iskustvo izvrstan način da poboljšate svoj životopis, koji će vam olakšati pronalazak posla u budućnosti, u skladu s vašim radnim težnjama i očekivanjima, s obzirom na to da je studiranje sada najosnovnija razina obrazovanja ako želite pronaći dobar posao. Više od toga, moglo bi vam pomoći da bolje razumijete radnu rutinu u drugoj zemlji u vašem području studija. Praktično iskustvo tijekom fakulteta iznimno je važno, jer nema dovoljno mogućnosti za diplomirane osobe koje nikada prije nisu radile. Stoga bi vam iskustvo u obuci, i još bolje, iskustvo u inozemstvu moglo pomoći da u budućnosti krenete raditi. – poručio je Leonardo.

Leonardovo iskustvo može biti izvrstan primjer kako se treba u životu odvažiti te za vlastitu sreću i uspjeh otputovati ako treba i na drugi kontinent. Volontiranje, plaćene prakse, studentski boravak – bilo koji oblik studentske razmjene uvelike može obogatiti ne samo vaš životopis nego život kompletno. Ako sada nije prilika za takvo što, kada će biti?

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.