Započela pandemija kuge
Prema znanstvenicima iz Pariza, pretpostavlja se da je kuga nastala na današnji dan, 20. ožujka 1345. godine, kad je zabilježen prvi slučaj javljanja simptoma bolesti.
Prema znanstvenicima iz Pariza, pretpostavlja se da je kuga nastala na današnji dan, 20. ožujka 1345. godine, kad je zabilježen prvi slučaj javljanja simptoma bolesti.
Prema znanstvenicima iz Pariza, pretpostavlja se da je kuga nastala na današnji dan, 20. ožujka 1345. godine, kad je zabilježen prvi slučaj javljanja simptoma bolesti.
Kuga, poznata kao crna smrt, velikom se brzinom proširila diljem Europe, Bliskog Istoka i Azije tijekom 14. stoljeća, te je tijekom svoje pandemije ostavila preko 25 milijuna mrtvih.
Znanstvenici su otkrili da kugu uzrokuje kratki bacil Yersinia pestis koji se uglavnom nalazi na buhama koje na sebi nose štakori, a bakterija se prenosi s glodavaca na ljude ugrizom inficirane buhe.
Bolest počinje naglo, često sa zimicama, a temperatura raste na 39,5 do 41 ˚C. Tipično je da su limfni čvorovi izuzetno osjetljivi i tvrdi, okruženi značajnim edemom. Bolesnik može biti nemiran, delirantan, konfuzan i nekoordiniran. Bolesnici se često žale i na jake glavobolje. Naposljetku na koži nastaju crne i ljubičaste mrlje, a smrt obično uslijedi u roku od tjedan dana kada dođe do sepse. Ovo je klinička slika tzv. bubonske kuge koja je nastala u srednjem vijeku. Postoji još jedan oblik kuge, tzv. pneumonijska ili plućna kuga, čiji se oblik razvio kasnije i koja je bila vrlo rijetka, no izrazito smrtonosna.
Smatra se da su Mongoli bili prvi narod kojeg je pogodila infekcija kuge. Seobom Mongola bolest se proširila na jug i istok do Kine i Indije. Smatra se da je bolest pogodila Europu 1346. godine kad su brodovi iz Azije i s Bliskog Istoka prevezli nekoliko inficiranih štakora u Europu. Kuga je najviše pogodila lučke gradove. U Veneciji je umrlo preko 100 000 ljudi, a na samom vrhuncu epidemije od kuge svakodnevno je umiralo preko 600 ljudi.
Bolest je pobudila ono najgore u ljudima. Ljudi su često krivili zvijezde za nastanak bolesti. Na meti su često bile i vještice i cigani. Za nastanak bolesti često su optuživani i Židovi, te je tisuće njih mučeno i spaljeno. Propovjednici su tvrdili da je bolest Božja kazna za nemoral. Mnogi su se okrenuli molitvi pa su tijekom epidemije nastale mnoge religije i kultovi. Alternativni beskorisni preventivni lijekovi također su bili izrazito popularni pa su se mnogi nezaraženi kupali u urinu ili menstrualnoj krvi kako se ne bi zarazili.
Doktori su u srednjem vijeku nosili maske u obliku kljuna ptice napunjenog biljem kako bi "pročistili" zrak iz kojeg su mislili da kuga potječe.
Pošast kuge ponovo se javila 1700. godine, ali nakon 14. stoljeća nikad više nije dosegla razmjere pandemije. Službeno je nestala 1959. godine.
