Zanimljivosti o šarmantnom Pazinu na njegov dan
Godine 1991. Pazin postaje administrativno središte Istarske županije, a njegova važnost prvenstveno se očituje u prometno-geografskom položaju na sjecištu prometnih žila kucavica našeg najvećeg poluotoka i relativno maloj udaljenosti od bilo kojeg istarskog grada. S oko 5000 stanovnika spada u manje gradove u Hrvatskoj, no svojim žiteljima i gostima pruža sve što im može zatrebati.
Godine 1991. Pazin postaje administrativno središte Istarske županije, a njegova važnost prvenstveno se očituje u prometno-geografskom položaju na sjecištu prometnih žila kucavica našeg najvećeg poluotoka i relativno maloj udaljenosti od bilo kojeg istarskog grada. S oko 5000 stanovnika spada u manje gradove u Hrvatskoj, no svojim žiteljima i gostima pruža sve što im može zatrebati.
Grad Pazin, administrativno i geografsko središte Istre, 2. lipnja obilježava svoj dan. Iako znaci naseljenosti na području grada datiraju i 1500 god. pr. Kr., prvi pisani spomen naselja nalazimo u darovnici cara Otona II. iz 983. godine Tom se darovnicom teritorij pazinskog kaštela, odnosno, kako ga se naziva u tekstu darovnice, Castrum Pisiniuma, predaje na upravu porečkim biskupima. U 12. st. on postaje upravno središte istarskih posjeda grofova Goričkih kojima su upravljali njihovi kapetani. U 14. st. loza Goričkih izumire, pa posjed prelazi u ruke Habsburgovaca. Naselje sve više dobiva na svojoj strateškoj važnosti zbog širenja Mletačke Republike duž zapadne i južne obale Istre.
Podijeljenost poluotoka između Austrije i Venecije obilježit će idućih pet stoljeća stalnom napetošću i krvavim sukobima. Napoleonovo slamanje Mletačke Republike 1797. godine označilo je i kraj mletačke vladavine u Istri. No francuska vladavina koja je uslijedila bila je kratkog vijeka jer su ih već 1813. godine otjerale malobrojne domaće trupe. Ukidanjem francuske uprave Austrija je zagospodarila cijelom Istrom koja je 1825. postala jedinstvena administrativna jedinica, Istarski okrug sa sjedištem u Pazinu. Krajem 19. st. grad se profilirao kao središte istarskih Hrvata. Osnivana su brojna hrvatska kulturno-umjetnička društva, a 1899. osnovana je i Carsko-kraljevska velika državna gimnazija, prva gimnazija u Istri s nastavom na hrvatskom jeziku.
Nakon poraza Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu, vlast u Istri preuzima Italija. Od 1922. vlast u Italiji preuzima Fašistička stranka na čelu s Mussolinijem, pod čijom je vlašću Istru zahvatio val talijanizacije i represije, ali i otpora. Nakon sloma fašističke Italije 1943. godine narod Istre, na čelu s vođama narodnooslobodilačkog odbora, u Pazinu donosi povijesnu Odluku o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom. Tim tzv. Pazinskim odlukama Istra je po prvi put u svojoj povijesti priključena Hrvatskoj i to voljom lokalnog stanovništva.
Stjecanjem neovisnosti 1991. godine ovaj grad postaje administrativno središte Istarske županije, a njegova važnost prvenstveno se očituje u prometno-geografskom položaju na sjecištu prometnih žila kucavica našeg najvećeg poluotoka i relativno maloj udaljenosti od bilo kojeg istarskog grada. S oko 5000 stanovnika spada u manje gradove u Hrvatskoj, no svojim žiteljima i gostima pruža sve što im može zatrebati. Ako se ikad nađete u ovom šarmantnom gradiću, svakako pogledajte impresivnu Pazinsku jamu, pravi primjer krškog terena koji će vam sigurno oduzeti dah. Iznad ponora Jame smjestio se Pazinski kaštel, stari dvorac kojeg je u svojem romanu Matias Sandorf poprilično vjerno opisao Jules Verne. Unutar samog dvorca nalazi se i Etnografski muzej Istre koji čuva mnoga kulturna blaga. Zaljubljenike u umjetnost oduševit će i stare neprocjenjive freske koje se mogu vidjeti u župnoj crkvi Sv. Nikole, ali i u crkvi Sv. Marije na Škriljinah nedaleko od Berma. Riječ je i o gradu sporta, pa se bogata i uspješna tradicija boćanja i biciklizma njeguje i danas.
