LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Na današnji dan

Uz ozonske heroje omotač će se oporaviti do 2070. godine

Prije 23 godine Ujedinjeni narodi osnovali su 16. rujna Svjetski dan ozona u cilju smanjenja korištenja štetnih tvari i očuvanja ozonskog omotača. Od tada se ozonski omotač uspješno oporavlja, a inicijativa ide korak dalje u pokušaju smanjenja globalnog zatopljenja.

Prije 23 godine Ujedinjeni narodi osnovali su 16. rujna Svjetski dan ozona u cilju smanjenja korištenja štetnih tvari i očuvanja ozonskog omotača. Od tada se ozonski omotač uspješno oporavlja, a inicijativa ide korak dalje u pokušaju smanjenja globalnog zatopljenja.

Ozon je zaštitni sloj zemljine atmosfere koji štiti sav živi svijet od štetnih sunčevih ultraljubičastih zraka. Kako bi se u javnosti ukazalo na njegovu važnost i na njegovo slabljenje, odnosno na nastanak ozonskih rupa, 16. rujna svake godine obilježava se Svjetski dan ozona.

Svjetski dan ozona osnovali su Ujedinjeni Narodi 1994. godine kako bi se širila svijest o smanjenju ozonskog sloja i kako bi se aktivno tražila rješenja za njegovo obnavljanje i očuvanje. Spomenuti je datum odabran kako bi se ujedno obilježio i dan potpisivanja Montrealskog protokola sedam godina ranije. Na taj dan stručnjaci se nalaze u Montrealu i održavaju predavanja i seminare na temu ozonskog omotača, a isto se događa i na okupljanjima i događajima diljem svijeta, pogotovo u školama.

Ozonski omotač obično se definira kao krhki sloj plina, točnije molekula kisika koje se sastoje od tri atoma kisika i koji šiti Zemlju od štetnih ultraljubičastih zraka te se nalazi visoko u području stratosfere. Bez njega život na Zemlji ne bi bio moguć. Međutim, osamdesetih godina prošlog stoljeća otkriveno je da se ozonski omotač sve više smanjuje odnosno postaje tanji, što ima štetne posljedice na život na Zemlji.

Na Sveučilištu u Zadru studentici dodijeljena nagrada za najbolji TikTok video


Naime, korištenje štetnih kemijskih tvari, točnije klorofluorougljika (CFCs – chlorofluorocarbons) dovodi do interakcije ovih molekula s molekulama ozona što za posljedicu ima razgradnju molekula ozona i stvaranje ozonskih rupa. Uništavanje ozonskog omotača dovelo je do suradnje akademskih zajednica diljem svijeta te je potpisan Montrealski protokol kojim se države obvezuju na smanjenje potrošnje navedenih štetnih tvari. Montrealski protokol zaista je urodio plodom te se danas klorofluorougljici gotovo i ne koriste, što je dovelo do djelomičnog obnavljanja ozonskog omotača. Unatoč tome, prijetnja nije uklonjena jer se koriste i druge štetne tvari te uništavanje ozonskog omotača nije iskorijenjeno, a isto ima posljedice i na klimatske promjene.

Ove godine slavi se trideseta godišnjica Montrealskog protokola. Kao dio obilježavanja godišnjice 14. rujna pokrenula se kampanja #OzoneHeroes kako bi se proslavili uspjesi Montrealskog protokola, povećala svijest javnosti o problemu ozonskog omotača te kako bi se protokol i dalje podupirao. U prilog izvrsnosti ove akcije govori činjenica da se smatra da bi se ozonski omotač trebao u potpunosti oporaviti između 2050. i 2070. godine Također, želi se podignuti svijest o novom mandatu protokola koji je stupio na snagu prije nešto više od godinu dana. Riječ je o smjernicama za smanjenje klimatskih promjena i globalnog zatopljenja tako što se više neće koristiti hidrofluorougljici.

VIDEO: Jednostavna tehnika bojanja uskrsnih jaja


FOTO: Wikipedia, Oporavak ozona

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana ozona je Ozone Layer Protection: The Mission Goes On, a svi koji se na neki način žele uključiti u obilježavanje sve dodatne informacije mogu pronaći na mrežnim stranicama kampanje.

IZVOR: UNITED NATIONS; NASA
FOTO: PIXABAY