Umro Mahatma Gandhi
"Oko za oko i cijeli svijet bi bio slijep."- Mahatma Gandhi
"Oko za oko i cijeli svijet bi bio slijep."- Mahatma Gandhi
Indijski nacionalni vođa Mohandas Karamchand Gandhi, poznatiji kao Mahatma Gandhi, umro je na današnji dan 30. siječnja 1948. godine
Rođen 2. listopada 1869. u Porbandaru, Indija, u hinduskoj obitelji, studirao je u Londonu gdje završava pravo. Potraga za poslom dovodi ga u Južnoafričku Republiku i tu spoznaje gorku činjenicu o nepostojanju građanskih i političkih sloboda svojih sunarodnjaka. Tijekom dvadesetak godina, koliko je ostao u Južnoj Africi, borio se za priznavanje osnovnih ljudskih prava Indijaca pa je često zbog sukoba sa zakonom i zatvaran. Prvi konkretniji rezultati njegove borbe pokazuju se tijekom 1914. kada južnoafrička vlada napokon priznaje indijske brakove.
1919. godine napokon se vraća u Indiju i aktivira u političkom životu Indije. Dotada nedjelotvoran Indijski nacionalni kongres preobražava svojim političkim utjecajem u jaku i moćnu organizaciju te postaje vođom borbe za samostalnu Indiju. Britanske se kolonijalne vlasti protive revolucionarnim aktivnostima pa započinju prosvjedi Indijaca. Prosvjedi se pretvaraju u oružane sukobe i masakr kod Amritsara. Gandhi 1920. proklamira svoju politiku nesuradnje s vlastima, posljedica čega je potpuna paraliza javnog života. Bojkotiraju se državne institucije, djeca ne odlaze u vladine škole, gradovi su blokirani masovnim skupovima.
Boreći se za gospodarsku nezavisnost Indije, uskoro postaje simbolom borbe za slobodnu Indiju, zalaže se za oživljavanje tradicionalnih indijskih obrta i obnovu sela koja su britanski industrijalci osiromašili i devastirali.
Iako pripadnik Vaisya, trgovačke kaste, posvetio se ukidanju nepravednih socijalnih i ekonomskih aspekata indijskog kastinskog sustava.
Živio je asketskim i spiritualnim životom provodeći vrijeme u meditaciji. Protiveći se posjedovanju bilokakvih materijalnih dobara, odijevao se u skromnu odjeću najsiromašnijih slojeva, hranio se samo povrćem, voćnim sokovima i mlijekom. Svojom duhovnošću zaradio je nadimak Mahatma (na sanskritskom: velika duša). Zagovornik je politike pasivnog otpora i nenasilja, a njegov politički i duhovni utjecaj raste toliko da ga se britanske vlasti više ne usuđuju progoniti.
1921. Indijski nacionalni kongres daje Gandhiju potpunu vlast pa i pravo na imenovanje nasljednika. Međutim, unatoč njegovoj miroljubivoj politici oružani sukobi ne prestaju pa ga britanske vlasti uhićuju i zatvaraju 1922. da bi se, nakon što je 1924. pušten iz zatvora, povukao iz aktivne politike i posvetio propagiranju općeg jedinstva.
U borbi za nezavisnost Indije 1930. započinje marš od mjesta Ahmadabad do Arapskog mora na kojemu ga prate tisuće Indijaca. Sljedeće godine predstavljao je Indijski nacionalni kongres na konferenciji u Londonu. Svaki novi val građanskog neposluha ima za posljedicu njegovo uhićenje pa pribjegava štrajku glađu što se pokazalo veoma uspješnom metodom otpora. Britanci su se bojali izbijanje revolucije, ako Gandhi umre.
Tijekom indijske borbe za nezavisnost više puta izlazi i ponovno se aktivno bavi politikom ovisno o promjenama u društvu. Nakon izbijanja 2. svjetskog rata, 1942. Indijci se pridružuju britanskim snagama u ratnom vihoru. Konačno 1944. indijska borba za nezavisnost ulaziti u svoju završnu fazu kada britanska vlada pristaje proglasiti nezavisnost Indije, ali pod uvjetom da se dvije suprotstavljene nacionalističke grupe ujedine, a to su Muslimanska liga i Kongresna stranka. Gandhi teška srca pristaje na podjelu Indije koju zahtijeva Muslimanska liga, a kako bi izbjegao vjerske sukobe. Nakon rascjepljenja Pakistana od Indije, Britanci 1947. godine priznaju Indiji njenu nezavisnost.
Gandhi kratko uživa u miru jer ga 30. siječnja 1948. usmrćuje hinduski vjerski fanatik. Žaljenje zbog vijesti o njegovoj smrti širi se sa diljem svijeta. U Ujedinjenim narodima održana je komemorativna sjednica. Gandhijeva učenja postala su inspiracija nenasilnim pokretima u drugim dijelovima svijeta. Njegovo je djelo posebice djelovalo na američkog borca za ljudska prava Martina Luthera Kinga. Svojim životom i djelom ostavio je trag na tadašnje društvo, ali i buduće naraštaje siromašnih i obespravljenih.
