Smanjenje satnice povijesti u srednjim strukovnim školama izazvalo prijepor, fokus će biti stavljen na ova tri predmeta

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih trenutno traži nastavnike i profesore koji bi se priključili radnim skupinama za doradu kurikuluma u sklopu reforme strukovnog obrazovanja. Radne skupine će prilagođavati kurikul prema povratnim informacijama prikupljenima tijekom javnog savjetovanja, no posebno kontroverzno pitanje je smanjenje satnice povijesti u srednjim strukovnim školama, prenosi HRT.

Kako je istaknuo Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, smanjenje satnice povijesti rezultat je potrebe za modernizacijom strukovnog obrazovanja kako bi se učenicima omogućilo bolje pripremanje za tržište rada i ravnopravniji pristup ispitima državne mature. Fokus je stavljen na tri ključna predmeta – hrvatski jezik, matematiku i strani jezik – ostavljajući manje prostora za ostale predmete, uključujući povijest.

Unatoč tome, Inicijativa nastavnika povijesti strukovnih škola, predvođena Zrinkom Smoljanović, izrazila je nezadovoljstvo smanjenjem satnice, naglašavajući da je povijest ključna za razvoj kritičkog mišljenja i razumijevanje društvenih konteksta. Nastavnici su pokrenuli peticiju pod nazivom Stop sječi nastave povijesti u hrvatskim školama, koja je dobila podršku brojnih akademskih institucija, uključujući filozofske fakultete, Akademiju znanosti i Saborski odbor za obrazovanje.

Smoljanović ističe da, iako je strukovnom obrazovanju potrebna modernizacija, smanjenje satnice povijesti nije pravi put. Povijest, prema njezinim riječima, nije samo predmet nego je i alat koji pomaže učenicima u razumijevanju svijeta i donošenju odgovornih odluka. Također, napominje da više od 70% učenika strukovnih škola polaže državnu maturu, od kojih 60% upisuje studij, što ukazuje na važnost kvalitetnog općeg obrazovanja.

Živčić je zaključio da, iako je satnica povijesti smanjena, to ne znači da učenici neće steći potrebna znanja, budući da dolaze u srednje škole s osnovnim predznanjem iz povijesti. Fokus novog kurikuluma je na nadogradnji tog znanja, posebice u području nacionalne povijesti.

Ta reforma strukovnog obrazovanja izaziva značajne rasprave, a radne skupine imat će ključnu ulogu u daljnjem oblikovanju kurikuluma, uzimajući u obzir kako strukovne, tako i općeobrazovne potrebe učenika.