Smrt hrvatskoga renesansnog pjesnika Petra Hektorovića
Na današnji dan umro je veliki hrvatski književnik čije je stvaralaštvo značajno obilježilo djelo „Ribanje i ribarsko prigovaranje“.
Na današnji dan umro je veliki hrvatski književnik čije je stvaralaštvo značajno obilježilo djelo „Ribanje i ribarsko prigovaranje“.
U Starom Gradu na Hvaru rodio se jedan od najpoznatijih hrvatskih renesansnih pjesnika – Petar Hektorović. O njegovoj mladosti ne zna se mnogo, ali je poznat utjecaj koji je imao na hrvatsku književnost. Ostao je zapamćen kao veliki mislilac i graditelj koji je postigao značajne uspjehe. Umro je na današnji dan prije 531 godinu.
Život i obrazovanje
Imao je dvije sestre, a jedna je od njih bila nezakonita kći Petrova oca Marina. Majka mu je bila podrijetlom iz plemićke obitelji. Nikada se nije ženio, ali je, kao i njegov otac, imao nezakonitu kćer koja se zvala Lukrecija. Što se tiče njegovog obrazovanja, pretpostavlja se da je prva znanja stekao u humanističkoj školi u svom rodnom gradu, a kasnije je pohađao satove kod dominikanaca u Splitu. Dobro je govorio latinski i talijanski, a stekao je i znanje o književnosti što mu je kasnije uvelike pomoglo da bude dio hrvatske književne povijesti.
FOTO: Stari-grad.eu
Tijekom života preživio je kugu, pobunu građana i navalu Turaka, nakon koje je pobjegao u Italiju. Vrativši se iz susjedne nam zemlje, započeo je izgradnju ljetnikovca Tvrdlja, koji je danas najpoznatija građevina na otoku Hvaru. Bio je vrlo human prema ljudima iz puka, a dokaz tomu je njegova oporuka. Velike je svote novca, hranu i darove ostavljao siromašnim obiteljima. Zbog bolesti koja ga je snašla nije uspio dovršiti zamišljeni plan ljetnikovca. Zadaća njegova dovršavanja pripala je unuci Juliji koja je bila supruga Antuna Lucića, Hanibalova sina.
Barzo se staraju sva dobra činjen’ja
Ako ne imaju česta ponovljen’ja. – Petar Hektorović
Posao
Što se tiče njegovog posla, smatra se da je napisao puno više od onoga što je danas poznato. Poslanice je pisao svom rođaku Jakovu, a njegov prvi književni rad spominje Pribojević 1525. godine Njegovo stvaralaštvo može se podijeliti u nekoliko faza. Prvu fazu obilježava ljubavna tematika, ali su tekstovi nažalost izgubljeni. U drugoj fazi ne postoji ništa osim pisama koja su upućena Mikši Pelegrinoviću. Treća je faza najvažnija za njegovo stvaralaštvo. Obuhvaća tekstove koji se nalaze u jedinom izdanju svih njegovih djela, a to je poslanica Jerolimu Bartučeviću. U njoj su opisana trodnevna putovanja ribara i njihovo ribarenje.
Gradovi
Ostvario je veliku povezanost područja od Splita do Dubrovnika. Na toj je relaciji održavao kontakte sa svim svojim prijateljima. O tome govori i poslanica Hanibala Lucića iz 1522. godine u kojoj on prenosi Hektorovićeve pozdrave Jerolimu Martinčiću.
Postignuća
Njegovo je najveće postignuće djelo Ribanje i ribarsko prigovaranje. U tom se djelu prvi put pojavljuje cjeloviti zapis dviju hrvatskih narodnih pjesama, i to bugarštica o Kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu te o Radoslavu Siverincu, te lirske pjesme I kliče djevojka i Naš gospodin poljem jizdi.
Ljetnikovac
U samom se ljetnikovcu nalaze brojni zapisi ovoga književnika. Jedan je na talijanskom jeziku – Fede e realtà o quanto è bella (O koliko su lijepe vjera i stvarnost). Na hrvatskom jeziku pronađen je samo jedan natpis, i to onaj iznad kuće koji se odnosi na putnike i siromahe.
