Sinjani se jedinstvenom Alkom prisjećaju važne pobjede nad Osmanlijama
Dana 14. kolovoza 1715. godine izvojevana je važna pobjeda Sinjana nad Osmanlijama, u čast kojoj je utemeljena najslavnija viteška igra Europe.
Dana 14. kolovoza 1715. godine izvojevana je važna pobjeda Sinjana nad Osmanlijama, u čast kojoj je utemeljena najslavnija viteška igra Europe.
Iako smo tijekom vrućih srpanjskih i kolovoških dana svi usredotočeni na prekrasnu jadransku obalu, u prvoj polovici kolovoza svi putevi vode u Sinj, carstvo voda, polja i kamena. U pitomom se središtu Cetinske krajine, tek 30-ak kilometara udaljenom od Splita i Jadranskog mora, svake godine u čast pobjedi nad Turcima izvojevanoj 14. kolovza 1715. godine održava Sinjska alka, tradicionalna viteška igra, jedinstvena u Europi. Ove je godine 302. Alka održana 6. kolovoza, a slavio je debitant Alen Poljak, koji je pobijedio i dan prije na Čoji. Povodom važne pobjede Sinjanja nad Osmanlijama, zavirili smo u povijest i pravila igre po kojoj smo poznati u svijetu.
700 Hrvata vs. 60 000 Turaka
Dana 14. kolovoza 1715. godine na Sinjskom su polju branitelji iz Sinja odbili navalu turskog zapovjednika Mehmed-paše Čelića čija je vojska, navodno, brojala 60-ak tisuća vojnika. Prema predaji Osmanlije je otjerala Gospa Sinjska, a Sinjani su kao vječni zavjet odanosti i poštovanja utemeljili vitešku igru Alku kojom svake godine početkom kolovoza oživljuju uspomenu na slavnu pobjedu. Alka se održava u nedjelju u prvoj trećini kolovoza, a zapravo traje tri dana jer glavnom natjecanju prethode generalna proba – Bara – i druga generalna proba – Čoja. Najstariji pisani spomen o Alci potječe iz 1784. godine, a radi se o sonetu Julija Bajamontija, dok se u službenom spisu spominje prvi put 10. veljače 1798. godine
Odore Alkara
– Svaki sudionik Alke oblači starinsku vitešku odoru koja se sastoji od čojane dolame i gaća, svilenog pasa, izvezene ječerme i košulje s majitama. Na glavi mu je kalpak od kunovine ukrašen čelenskom, bijelom perjanicom od ždralova perja, o bedrima mu visi britka sablja, u ruci koplje ubojito, a na nogama crne kožne čizme s mamamuzama. –
Alkarski su konji opremljeni srebrnim i zlatnim pusatima, oglavićem s pločom i kitama te ukrašenim uzdama. Sedlo je prekriveno abajom od čoje ukrašene vezivom, vrpcama, kićankama i srebrnim ukrasima. Koplje je načinjeno od drveta i dugo je od 290 do 300 centimetara.
FOTO: Pinterest
Pravila
U ovom pojedinačnom viteškom nadmetanju može sudjelovati najmanje 11, a najviše 17 alkara, a slavodobitnik je onaj koji u tri utrke gađanjem u alku prikupi najviše punata. Jahač na konju u punom trku mora proći trkalištem dužine 160 metara (tolerira se vrijeme do 12 sekundi) te pokušava kopljem pogoditi središte alke postavljene na visinu 3,32 metra. Za vrijeme trke nijedan komad opreme ne smije otpasti s alkara ni njegovog konja. Ako se to dogodi, a sam alkar ne primijeti, alkarski mu vojvoda može dopustiti da ponovno potrči. Ako alakar primijeti da mu je dio opreme otpao, dužan je protrkati trkalištem sa spuštenim kopljem, bez gađanja alke.
FOTO: Pinterest
Nikola Cerinić drži alkarski rekord
Slavodobitnik Alke svake je godine bogato nagrađen, a Sinjani ga slave kao svojeg najboljeg junaka i viteza sve do idućeg natjecanja. Alku je do sada najviše puta dobio Nikola Cerinić (slavodobitnik dvanaest puta), slijede ga Nikola Jelinčić (slavodobitnik osam puta) te Jozo Boko, Janko Kelava, Anđelko Vučković i Ognjen Preost, koji su po pet puta bili slavodobitnici Sinjske alke.
Alka s najviše punata dobivena je 1932. godine, kada je pobijedio Nikola Jelinčić sa 16 punata, a Alka s najmanjim brojem punata dobivena je 1979. godine pobjedom Dušana Dinarina s pet punata.
Sinjska alka izvan Sinja
Povijest svjedoči kako se Alka tračala tri puta izvan Sinja: 1832. godine u Splitu, 1922. u Beogradu te 1946. u Zagrebu. U Splitu se održala povodom puštanja iz zatvora jednog Sinjanina, u Beogradu povodom vjenčanja kralja Aleksandra Karađorđevića I. rumunjskom princezom Marijom, a u Zagrebu povodom III. kongresa USOJ-a. Ponekad se Alka tračala i dvaput godišnje, primjerice 1798. godine na posljednji dan karnevala i 9. svibnja, 1818. godine 15. svibnja i 6. srpnja, a 1855. je godine zbog kolere odgođena čak na 4. listopada.
FOTO: Pinterest
Spomenik kulture najviše kategorije
U znak priznanja za poticanje domoljublja i očuvanje povijesnih, kulturnih, etnografskih i drugih vrijednosti, Sinjska je alka po međunarodnim mjerilima proglašena pokretnim spomenikom kulture najviše kategorije 1979., a 15. studenog 2010. upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.
Studentska alka
Viteško alkarsko društvo studenata (VADS) svake godine organizira trčanje studentske alke u sjećanje na kolege studente. Povorka se sastoji kao i prava Alka od alkarskih momaka, časnog suda, GGS-a, edeka, alkaruša i alkara studenata. Povorka kreće od Glazbarnice, zatim se ide na prijem kod vojvode te nakon toga povorka uz taktove Gradske glazbe Sinja prolazi ulicama grada Sinja do trkališta. Ove je godine održana 9. kolovoza.
