Rođen Luigi Galvani, znanstvenik koji je otkrio bioelektričnu silu
Prije skoro tri stoljeća rođen je Luigi Galvani, znanstvenik koji je otkrio prijenos električnog impulsa životinjskim tkivom. Njegova istraživanja postavila su temelje elektrofiziologije te su potaknula Voltu na eksperimentiranje sa strujom što je rezultiralo izumom baterije.
Prije skoro tri stoljeća rođen je Luigi Galvani, znanstvenik koji je otkrio prijenos električnog impulsa životinjskim tkivom. Njegova istraživanja postavila su temelje elektrofiziologije te su potaknula Voltu na eksperimentiranje sa strujom što je rezultiralo izumom baterije.
Luigi Galvani rođen je 9. rujna 1737. godine u Bologni u Italiji. Bio je liječnik i fizičar koji je proučavao prirodu i efekte onoga za što je smatrao da je struja u životinjskom tkivu. Njegova otkrića dovela su do izuma baterije koja omogućuje stalni izvor struje.
Pohađao je Sveučilište u Bologni gdje je doktorirao medicinu, a gdje je kasnije predavao anatomiju. godine 1772. postao je predsjednik znanstvene akademije u Bologni te je proučavao komparativnu anatomiju i fiziologiju. Posebice ga je zanimala fiziologija žaba i elektrofiziologija. Nabavivši elektrostatski uređaj i Leydenovu staklenku, uređaj u koji je mogao pohraniti statički elektricitet, počeo je eksperimentirati s električnom mišićnom stimulacijom.
Zabilježio je velik broj opažanja i eksperimenata. godine 1786. izazvao je mišičnu kontrakciju žabe dodirivanjem njezinih živaca sa škarama za vrijeme jedne električne oluje. Zatim je jedan posjetitelj u njegovom laboratoriju uzrokovao pomicanje žabljih krakova oderane žabe kad je skalpelom dodirnuo lumbarne živce dok je jedan električni uređaj bio uključen. Daljnjim istraživanjem Galvani je utvrdio da je grčenje mišića zaista povezano s elektricitetom. Također je otkrio da grčenje može izazvati i jednostavnim povezivanjem mišića i živaca s dva komada žice različitog metala.
Kontrakcija žabljih krakova koristeći dvije žice različitog metala, FOTO: Wikipedia
Svoja otkrića objavio je 1791. godine u radu De Viribus Electricitatis in Motu Musculari Commentarius odnosno Komentari o efektima elektriciteta na pokrete mišića. Zaključio je kako životinjsko tkivo sadrži urođenu silu, životinjski elektricitet, koja aktivira živce i mišiće kad se oni premoste metalnim sondama. Smatrao je kako je to novi oblik elektriciteta uz onaj prirodni proizveden munjama i onaj umjetni proizveden trenjem te da je mozak glavni organ za ispuštanje električne tekućine, a živci su vodiči za prijenos do mišića gdje iritiraju mišićna vlakna i tako ih stimuliraju. Njegove zaključke odbacio je Alessandro Volta smatrajući kako ne postoji životinjski elektricitet već da je on proizveden zbog razlike u naravi i sastavu metala kojim su se mišići stimulirali. Galvani je ovu tezu pobio ostvarujući kontrakciju mišića pomoću dva komada istog metala. Volta, koji je uveo riječ galvanizam, zatim je za Galvanijev rad rekao da sadrži jedno od najljepših i najneočekivanijih otkrića.
Galvani je preminuo u svojoj 61. godini života, 4. prosinca 1798. godine u Bologni kada je svijet bio na pragu električne revolucije. Utjecao je na Voltina istraživanja zbog kojih je Volta otkrio bateriju te je otvorio nova područja istraživanja u fiziologiji mišića i živaca te cijelo novo područje elektrofiziologije.
