Proslava i simboli Uskrsa: Čemu jaja i zečevi?
Uskrs je najveći kršćanski blagdan. Prethodi mu Veliki tjedan u kojem se slavi Isusova muka, smrt te naposljetku, njegovo uskrsnuće od mrtvih.
Uskrs je najveći kršćanski blagdan. Prethodi mu Veliki tjedan u kojem se slavi Isusova muka, smrt te naposljetku, njegovo uskrsnuće od mrtvih.
Prema evanđeljima Isus je uskrsnuo u nedjelju nakon proslave židovskog blagdana Pashe. Židovi su prvi slavili Isusovo uskrsnuće te je ta proslava postala završetak i vrhunac Pashe. Tako je Uskrs mogao pasti na bilo koji dan u tjednu sve dok na Nicejskom saboru 325. godine nije odlučeno da se slavi samo nedjeljom jer je Isus uskrsnuo upravo toga dana. Datum Uskrsa je pomičan te se tako slavi u nedjelju poslije punog mjeseca nakon proljetnog ekvinocija (21. ožujka).
Već u 4. stoljeću kršćani su započeli jedan od najstarijih uskrsnih običaja, a to je paljenje uskrsne svijeće koja se i danas zapali na početku vazmenog bdijenja. Upravo vatra svijeće podsjeća na sam čin uskrsnuća. Isus je ustao iz mrtvih, pobijedio zlo i grijeh te donio svjetlost svijetu. Tome običaju pridružen je i onaj paljenja uskrsne vatre koja je postala simbol uskrslog Krista. Uskrsni krjesovi (vuzmenke, vuzemnice) postali su tradicionalni dio proslave Uskrsa i u Hrvatskoj. Osim ovog običaja, kako se kršćanstvo u srednjem vijeku širilo Europom, razni poganski rituali su uklopljeni u njegovu proslavu.
Uloga jaja i uskršnjeg zeca
Jaja, te mitološke simbole rođenja, prisvojili su kršćani kao uskrsne simbole oko 13. stoljeća te im dali novo značenje: kao što se pile izlegne iz jajeta i počinje živjeti tako je i Isus izašao iz groba i započeo novi život. Na početku su jaja bojana samo u crvenu boju koja je simbolizirala krv koju je Isus prolio na križu. Kasnije su dodane i druge boje. Također, u to vrijeme post je prethodio Uskrsu te je Crkva osim mesa, vina, sira zabranila i konzumaciju jaja te su tako ona postala prava poslastica na Uskrs.
Ukrašavanje jaja je na sasvim novu razinu podigao ruski zlatar Petar Carl Fabergé koji je po narudžbi ruskog cara Aleksandra III. napravio metalno jaje ukrašeno zlatom, srebrom i draguljima koje je car darovao svojoj ženi na Uskrs 1885. godine
Bojanju jaja pridruženi su i drugi običaji poput tucanja, kotrljanja, traženja i skupljanja uskrsnih jaja u košarice.
Osim jaja, simbol novog života i plodnosti je i zec, koji je od 16. stoljeća neraskidivo povezan sa Uskrsom. Međutim, ne nosi samo zec jaja na Uskrs. U Švicarskoj jaja donosi kukavica, u Češkoj ševa dok u pojedinim dijelovima Njemačke uskršnja jaja mogu donijeti lisica, roda, pile ili kokot. U Australiji umjesto zeca uskrsna jaja donosi bilby, tobolčar koji spada u ugrožene vrste te zemlje.
Već od 19. stoljeća francuski i njemački slastičari počinju raditi čokoladna jaja, zečeve i druge uskrsne poslastice te se od tada na Uskrs uživa u gurmanskim delicijama. Samo američki proizvođači svake godine za Uskrs proizvedu oko 90 milijuna čokoladnih zečića.
Nakon svega, treba se ipak vratiti na početak i razmisliti još jednom zašto slavimo Uskrs, a nakon toga znat ćemo i kako da ga proslavimo na najbolji način.
