Prije točno 73 godine Mali dječak usmrtio više od 80 000 ljudi
Sudbine brojnih života drastično su se promijenile, za neke je san o boljem životu završio, a neki su se tek suočili s pravom borbom za život.
Sudbine brojnih života drastično su se promijenile, za neke je san o boljem životu završio, a neki su se tek suočili s pravom borbom za život.
Jednog sasvim uobičajenog dana 1945. godine stanovnici Hiroshime nisu ni slutili kakva će ih katastrofa pogoditi. U 8:16 vrijeme je stalo. Američki zrakoplovni bombaš ispustio je prvu atomsku bombu na Hirošimu. Sudbine brojnih života drastično su se promijenile, za neke su sva sanjanja o boljem životu završila, a neki su se tek suočili s pravom borbom za život.
Stanovnici japanskog grada Hiroshime vrlo dobro pamte 6. kolovoza 1945. Dan kada je ovaj grad pogodila jedna od najvećih japanskih nesreća. Američki zrakoplov B-29, Enola Gay, ispustio je prvu atomsku bombu na Hiroshimu što je naposljetku prouzrokovalo smrt nešto više od 80 000 ljudi, a do kraja godine još je umrlo 60 000 od posljedica radijacije. Bila je to prva atomska bomba koja je upotrebljena u Drugom svjetskom ratu te su Sjedinjene Američke Države tako postale prva nacija koja je upotrijebila nuklearno oružje u ratovanju. Mnogi povjesničari smatraju kako je taj čin pokrenuo Hladni rat.
FOTO: Wikipedija
Na Potsdam Konferenciji, posljednjem susretu Velike trojke tijekom Drugog svjetskog rata, sastali su se američki predsjednik H. Truman, britanski premijer W. Churchill i sovjetski premijer J. Staljin. Raspravljali su o njemačkom ekonomskom stanju, kaznama za ratne zločine, granicama i odštetama. Zajedno su s kineskim predsjednikom nacionalističke vlade C. Kai-shekom izdali Potsdam deklaraciju za bezuvjetnu predaju japanskih oružanih snaga. Jasno su istaknuli sve uvjete za njihovu predaju, u protivnom, ako se japanske snage ne predaju, suočit će se s brzim i potpunim uništenjem. Nakon što su Japanci odbili, američki predsjednik Truman, obeshrabren, ali i uvjeren da je ovo bolja odluka jer bi u protivnom američke vojne snage bile na većem gubitku ako bi stupili na japansko tlo, odlučio poslati atomsku bombu. Tako se Mali dječak, atomska bomba, ukrcala 5. kolovoza na jedan od zrakoplova Enola Gay te je izbačena iznad bolnice, prouzročivši smrt više od 80 000 ljudi.
– I ta vatrena kugla obasjala je zrakama od nekoliko milijuna stupnjeva vrućine grad Hirošimu. U toj sekundi izgorjelo je 86 100 ljudi. U toj sekundi je 7 200 ljudi pretrpjelo teške ozljede. U toj sekundi je 6 820 kuća bilo pretvoreno u prah, a isisavanjem zrakopraznog prostora ti su se djelići prašine uzvitlali nekoliko kilometara u visinu. U toj jednoj sekundi srušilo se osim toga 3 750 zgrada, a ruševine su počele gorjeti. U toj sekundi bombardirali su smrtonosne neutronske i gama – zrake eksplozivno mjesto u krugu od jednog i pol kilometra. U toj jednoj sekundi je slika i prilika božja izvršila prvi pokušaj da uz pomoć nauke uništi samu sebe. Pokušaj je uspio. – Karl Bruckner, Sadako hoće živjeti
