Podignut spomenik banu Jelačiću
Sedam godina poslije smrti bana Josipa Jelačića, na današnji dan 1866., otkriven je spomenik koji i danas krasi glavni zagrebački trg.
Sedam godina poslije smrti bana Josipa Jelačića, na današnji dan 1866., otkriven je spomenik koji i danas krasi glavni zagrebački trg.
Na današnji dan, 16. prosinca 1866. godine, u Zagrebu je otkriven spomenik slavnog vođe hrvatskog naroda – bana Josipa Jelačića.
Ova veličanstvena statua, pravi simbol hrvatskog inata i borbe za slobodu, prvi je zagrebački spomenik napravljen u bronci. Bečki kipar, Anton Dominik Fernkorn njezin je idejni začetnik i tvorac, a samu svečanost otvaranja obilježio je i fotograf Franjo Pommer, snimivši događaj na fotografiji koja se danas uzima za prvu reportažnu snimku u Hrvatskoj.
Još za vrijeme njegova života, zagrebačko Gradsko poglavarstvo odlučilo se na promjenu naziva najvećeg doljnjogradskog trga iz imena „Harmica“ u ime velikog hrvatskog vojskovođe bana Josipa Jelačića. Sedam godina poslije banove smrti, na današnji dan 1866., njemu u čast otkriven je spomenik koji i danas krasi istoimeni trg.
Međutim, u periodu između 1947. i 1990. godine glavni zagrebački trg nije krasio navedeni spomenik, niti ime bana Jelačića. Mnogi protunarodni režimi nisu se usudili dirati simbol hrvatstva, međutim 1947. komunistička vlast pod okriljem noći i velike tajnosti rastavlja i ruši Jelačićev spomenik. Vođeni idejom Marxove ocjene o „kontrarevolucionarnoj ulozi Hrvata“ 1848., komunistička vlast rušenjem spomenika nastojala je ugasiti i najmanji plamen hrvatskog nacionalnog osjećaja.. Po tadašnjem ideološkom shvaćanju, simbol sramote prošlih vladajućih režima morao je nestati sa tadašnjeg Trga Republike.
Slavni Jelačić tako je nestao s glavnog zagrebačkog trga te je preseljen u Gliptoteku. Sreća u nesreći je bila ta da je muzeolog Antun Bauer pohranio dijelove rastavljenog spomenika u podrumu zagrebačke Gliptoteke i na taj način spriječio njegovo potpuno uništenje.
Dolaskom demokratski izabrane vlasti 1990. godine u velikom slavlju vratio se i spomenik banu Jelačiću, ovaj puta okrenut prema jugu. Zanimljivo, kada je kip prvotno postavljen na glavni zagrebački trg, kip je gledao prema sjeveru, tadašnjim naseljima Gradecu i Kaptolu i što je možda važnije – prema Mađarskoj.
