NA DANAŠNJI DAN
Penkala patentirao prvu mehaničku olovku
Na današnji dan, 24. siječnja 1906. godine, Eduard Slavoljub Penkala patentirao je prvu mehaničku olovku na svijetu.
Na današnji dan, 24. siječnja 1906. godine, Eduard Slavoljub Penkala patentirao je prvu mehaničku olovku na svijetu.
Eduard Penkala rođen je 20. travnja 1871. godine u Liptovskom Mikulášu u Slovačkoj. Studirao je u Beču i Dresdenu, gdje je i diplomirao na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi, a zatim doktorirao organsku kemiju. U Zagrebu, u koji dolazi 1904. godine, započinje njegova blistava karijera, a nova ga se domovina toliko dojmila da svom krsnom imenu dodaje i ime Slavoljub.
U suradnji s Edmundom Mosterom osniva tvrtku Penkala-Moster koja 1908. započinje s proizvodnjom prvih gramofonskih ploča, na koje se već godinu dana kasnije snimaju izvedbe operetnih i opernih pjevača.
Prvu mehaničku olovku na svijetu patentira 24. siječnja 1906. godine, a već sljedeće godine i prvo nalivpero na svijetu s čvrstom tintom. Penkaline olovke i nalivpera izvoze se u više od sedamdeset zemalja, a u razdoblju 1912.-1926. tvornica Penkala-Moster d.d. doživljava procvat i slovi kao jedna od najvećih tvornica pisaćeg pribora u svijetu.
Penkala nastavlja s radom i na drugim područjima. Već 1909. prijavljuje svoje patente za zračni jastuk te prema svojim nacrtima i zamislima izrađuje zrakoplov. Dovršava ga sljedeće godine kada je zabilježen i prvi let hrvatskog pilota Dragutina Novaka.
U svojoj novoj tvornici Elevator d.d. započinje proizvodnju glasovitog Radiuma Vinovica, preparata protiv reumatičnih bolova, prvih deterdženata za pranje rublja, sredstava za impregnaciju drva, te pečatnih voskova i sl.
Umire iznenada 5. veljače 1922. u 51. godini života od posljedica upale pluća. Zahvaljujući mnogobrojnim izumima, a broji ih se preko sedamdesetak, smatra se jednim od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća. Njegov opus obuhvaća izume s područja medicine, mehanike, kemije, fizike, aeronautike: mehanička olovka, nalivpero s krutom tintom, držač nalivpera i olovke, termos-boca i termofor, rotacijska četkica za pranje zubi, ebonit (masa od koje su se izrađivale gramofonske ploče), deterdžent za pranje rublja, insekticid, lijek protiv reume, preparat ksilolit – antiparazitik za tretiranje željezničkih pragova, sustav za mjerenje protoka tekućine, kočnice za vagone, manometar, anodna baterija, džepna baterijska lampa, obrtna turbina, dinamometar, specijalni mikrofon, prislušni uređaj …
Njegovo područje zanimanja obuhvaća i aerodinamika, radi nacrte i izrađuje letjelicu sa zračnim jastukom, a zahvaljujući hangarima koji su 1910. izgrađeni kako bi se u njih smjestile letjelice izrađene prema njegovim nacrtima, smatra se i utemeljiteljem prve zračne luke u Hrvatskoj.
Ovaj iznimno talentirani izumitelj, čovjek koji je živio ispred svoga vremena, vrsno je svirao i nekoliko različitih tipova glazbala. Tečno je govorio njemački, slovački, poljski, mađarski i francuski. Prerana smrt ga je omela u zasigurno čitavom nizu praktičnih izuma.
No, unatoč tomu, ostaje zabilježen u povijesti Hrvatske 20. stoljeća kao jedan od najvažnijih izumitelja.
No, unatoč tomu, ostaje zabilježen u povijesti Hrvatske 20. stoljeća kao jedan od najvažnijih izumitelja.
OZNAKE:
FOTO:
WIKIPEDIA