Nesretne žene okrutnog engleskog vladara
Iako je najpoznatiji po okrutnom vladanju i brojnim suprugama, Henrik VIII. zadužio je Englesku mnogočime. Donosimo zanimljivosti o ovome intrigantnome kralju na obljetnicu njegova rođenja.
Iako je najpoznatiji po okrutnom vladanju i brojnim suprugama, Henrik VIII. zadužio je Englesku mnogočime. Donosimo zanimljivosti o ovome intrigantnome kralju na obljetnicu njegova rođenja.
Henrik VIII. rođen je 28. lipnja 1491. godine kao drugi sin tadašnjega kralja Henrika VII. i Elizabete od Yorka. Iako mu je brat trebao naslijediti oca, Artur je umro 1502. godine i za sobom ostavio zaručnicu Katarinu Aragonsku, kojom se potom oženio budući kralj Henrik. Otac mu je umro 1509. godine te je sedamnaestogodišnji Henrik s Katarinom Aragonskom okrunjen u Westminsterskoj palači 24. lipnja iste godine
Vladao je oštro, ponekad i nepromišljeno, smatrao se ratničkim kraljem. Na početku vladavine uklonio je očeve protivnike te je zaratio s Francuskom, a rat koji je ispraznio državnu blagajnu i malo toga Engleskoj donio, okončan je mirom 1514. godine Dobrobit koja je iz svega toga proizašla jest uključivanje Engleske u tadašnje europske političke tokove. Zadužio je Englesku brojnim zakonima od kojih su neki: Zakon o uniji kojim je Engleskoj priključen Wales, Buggery Act koji je bio prvi zakon protiv sodomije, Witchcraft Act kojim su proganjane vještice, Zakon o izdaji kojim je pojam izdaje proširen s djela na riječi.
Henrikova je vladavina obilježena i vjerskim previranjima u cijeloj Europi, pa tako i u Engleskoj. Pri pojavi reformacije, Henrik staje na stranu pape Lava X. i brani temelje katoličke vjere: 1521. godine donosi Zakon o sedam sakramenata, zbog kojega je od pape dobio titulu „Branitelj vjere“ (Defensor fidei). Međutim, do problema dolazi kada je Henrik htio poništiti brak s Katarinom Aragonskom, katoličkom kraljicom, kako bi se oženio svojom ljubavnicom Anom Boleyn. Naime, Henrik je, u želji da dobije nasljednika, odlučio odbaciti svoju dugogodišnju suprugu tvrdeći da im se brak mora poništiti jer je ona konzumirala brak s njegovim bratom, iako je sama tvrdila suprotno.
Ispočetka neodlučan, papa Klement VII. pod pritiskom španjolskog vojvode Karla V. odbija Henrikov zahtjev te se on 25. siječnja 1533. godine samovoljno vjenčao Anom Boleyn zbog čega ga je papa ekskomunicirao. Henrikov je parlament nakon toga, 1534. godine, izglasao Zakon o vrhovništvu (Act of Supremacy), prema kojemu se na čelu Anglikanske Crkve nalazi kralj. Nakon raskola s Rimokatoličkom Crkvom, Henrik je raspustio samostane i konfiscirao njihovu imovinu. Engleska se nakratko vratila na katoličanstvo za vrijeme vladavine Henrikove prve kćeri Krvave Mary, ali je protestantizam učvršćen za vrijeme vladavine njezine sestre i nasljednice Elizabete I. i tako je ostalo do danas.
Henrikov je dvor u njegovim mlađim danima bio veseo renesansni dvor koji je predstavljao središte umjetnosti, znanosti i zabave. Stareći, sam je kralj postajao sve okrutniji i sumnjičaviji, a atmosfera na dvoru sve lošija. Henrik VIII. najpoznatiji je po svojim mnogobrojnim brakovima pa u nastavku donosimo kratak pregled njegovih (ne)sretnih odabranica:
Katarina Aragonska prva je Henrikova supruga, španjolska katolička princeza koja je bila udana za Henrikova brata Artura. Međutim, Artur je nakon nepune godine dana braka preminuo te se o Katarininoj sudbini dugo odlučivalo. Kako bi učvrstio savez sa Španjolskom, Henrik VII. odlučio je da se njegov drugi sin oženi Katarinom. Njih su dvoje u braku bili 24 godine, a iz osam pokušaja, rodila mu je samo jedno dijete, buduću kraljicu Mariju, poznatiju kao „Bloody Mary“. Katarina je prognana.
Ana Boleyn druga je Henrikova supruga zbog koje je prekinuo sve veze s Rimokatoličkom crkvom i papom i prešao na protestantizam. Manje je poznato da je prije Ane Henrik bio zaluđen njezinom sestrom Marijom Boleyn. Ona mu je rodila nezakonitu kćer, ali je nakon toga otišla s dvora, a Henrik se, nakon mnogih godina ljubovanja s Anom i pregovora s papom, njome i oženio. Ana mu nije dala potomka, optužena je za incest s bratom Georgeom i tako postala prva Henrikova žena koja je pogubljena.
Treća je supruga ovoga engleskoga kralja bila Jane Seymour koja mu je dala potomka, muškog nasljednika i budućeg kralja Edwarda. Jane nikada nije bila okrunjena jer je za vrijeme njihova braka vladala kuga, a umrla je samo 12 dana nakon poroda. Ostala je zapamćena kao Henrikova najdraža supruga jer mu je dala boležljivog nasljednika.
Nakon Jane Henrik, sada već stariji i očajniji zbog samo jednog nasljednika, sklapa brak s Anom od Klevea. Brak je Ani dogovorio brat, a njezin i Henrikov odnos od samoga je početka bio nategnut jer ga je uvrijedila pri upoznavanju, a nije mu ni bila privlačna. Henrik tada više nije bio u cvijetu mladosti, ali je bio naviknut na tetošenja dvora, a Ana se s gađenjem odmaknula od njega kada ga je prvi put vidjela, ne znajući da je on kralj, što je duboko povrijedilo njegov ponos. Zbog toga je njezina sudbina dugo bila neizvjesna, a na koncu je proglašena „Kraljevom sestrom“ i dopušeno joj je da ostane živjeti u Engleskoj.
Peta je Henrikova supruga bila mlada Katarina Howard, sestrična Ane Boleyn s kojom je podijelila i sudbinu. Katarina je na dvor došla jako mlada i za razliku od svoje sestrične, vrlo nepromišljena, te je na koncu pogubljena zbog preljuba.
Posljednja je Henrikova supruga bila Katarina Parr koja ga je nadživjela te je po tome i ostala poznata. Katarina ga je izmirila sa kćerima te ih je Henrik za vrijeme toga braka vratio u oporuku.
Henrikovim su životom i vladavinom Tudora nadahnuti mnogi romani pa oni koje više zanima ova tema mogu posegnuti za knjigama Philippe Gregory ili knjigom Šest žena Henrika VIII. kao i serijom Tudori.
Knjige o Tudorima, FOTO: Wikipedia
Sumnjalo se da je Henrik bolovao od sifilisa, a umro je 28. siječnja 1547. godine Ostao je zapamćen kao najokrutniji engleski vladar, a naslijedio ga je sin Edward.
