Na današnji je dan umro jedan od najvećih ruskih književnika

Kada se govori o klasicima ruskoga realizma, neizbježno se spominju imena poput Tolstoja i Dostojevskog, iako nerijetko među ovim velikanima čujemo i ime Ivana Sergejeviča Turgenjeva. Ovome se velikom književniku, koji je umro upravo 3. rujna 1883, pripisuje zasluga da je uveo rusku književnost u europski kulturni krug. 

1847. je godine ovaj pisac objavio prvi ogled iz knjige Lovčevi zapisi. U toj zbirci novela niže poetizirane likove talentiranih ruskih seljaka, kao i opise prirode, šuma i stepa srednje Rusije. Zbog socijalne se tematike knjizi pripisivao utjecaj na društvena kretanja, pa čak i na oslobođenje kmetova 1861. 

Pojam poetskoga realizma primjeren je općenito Turgenjevljevoj prozi. Njegove su postupke posuđivali i hrvatski pisci iz vremena realizma, poput K. Š. Gjalskog, Josipa Kozarca, Janka Leskovara ili Frana Mažuranića. Turgenjevljevi romani odlikuju se čvrstom strukturom – prema Hrvatskoj enciklopediji u središtu je pripovjedačeve pozornosti socijalno i psihološki motiviran karakter, koji se suodnosi s drugim likovima, ali redovito postaje gubitnikom zbog nedostatka volje i energije. Zbivanje se najčešće odvija na vlasteoskom imanju, a prate ga pjesnički opisi prirode, niz romantičnih veduta s Rajne, pa i poetizacija urbanih gradova kao što je Venecija.

Najspornijim su romanom (p)ostali Očevi i djeca s neobičnim likom pučanina Bazarova, koji u britkim dijalozima prkosi svijetu nazadnih plemića priznajući jedinu istinu prirodnim znanostima. U Bazarovu je svoju ideologiju prepoznao radikalni kritičar D. I. Pisarev, a pojam nihilizma postao je oznakom idejne oporbe plemićkome konzervatizmu u ćudoređu i estetici. Ovaj je roman vjerojatno potaknut tadašnjim zbivanjima u znanosti koji su utjecali i na književnost. 1859. je godine C. Darwin objavio svoje Podrijetlo vrsta i time uzdrmao dotadašnje poimanje svijeta, religije i postanka. Očevi i djeca djelo su objavljeno samo tri godine nakon Darwinova i nesumnjivo nose isti nihilistički pečat kao i mnoga druga djela nastala u tome razdoblju privikavanja na sve izneseno u Podrijetlu vrsta.

U Novinama Turgenjev uvodi biološku motivaciju glavnoga lika, rastrgnutoga podrijetlom pučanina/plemića Neždanova; oko njega se okuplja niz ideološki različitih likova prevratnika koje vodi narodnjačka ideja odlaženja u puk. Istu će tu biološku motivaciju radikalizirati Emil Zola samo nekoliko godina kasnije razvijajući poetiku naturalizma.