Legenda o svetom Nikoli, svecu koji je darivao i prije nego što je to postalo popularno
Legende o ovom svecu i njegovim dobročinstvima potaknule su stvaranje brojnih običaja kojima se uljuljkavamo u ugodno božićno raspoloženje.
Legende o ovom svecu i njegovim dobročinstvima potaknule su stvaranje brojnih običaja kojima se uljuljkavamo u ugodno božićno raspoloženje.
Svi znaju da je sveti Nikola bio zaštitnik djece i pomoraca te da u noći uoči njegova dana u prozore stavljamo čizmice u iščekivanju darova – čak iako smo studenti, punoljetne osobe koje i same rade i zarađuju – jer smo, kad se radi o darovima, u duši svejedno svi djeca. No, mnogi su već i zaboravili priču prema kojoj smo stvorili običaje darivanja na današnji dan, 6. prosinca.
Svetac i biskup živio je u Maloj Aziji u 3. stoljeću. Od roditelja koji su umrli u epidemiji naslijedio je veliko bogatstvo koje je nesebično dijelio s potrebitima. Nasljednom je linijom postao biskup te od tog trenutka još više pomaže ljudima. Legenda kaže da je jednoga dana odlučio pomoći trima djevojkama čiji je otac izgubio službu i sav imetak te je odlučio zaraditi na njihovoj ljepoti. Čuvši to, Nikola je jedne večeri napunio vrećicu zlatnicima i ubacio je kroz prozor kuće nesretnog oca. Svota je bila dovoljna da posluži kao miraz pri udaji jedne od kćeri.
FOTO: Flickr
Nedugo nakon toga, isti se događaj zbio i drugi put. Otac, kojemu je preostalo zbrinuti još samo jednu kćer, znao je da će se događaj ponoviti i treći put te je odlučio pričekati dobrotvora i razriješiti tajnu. Međutim, Nikola je bio mudriji pa se popeo na krov kuće i vrećicu zlatnika dostavio kroz dimnjak. Vrećica je dospjela u čarape koje su se sušile kod peći – a tako je, osim priče o darivanju dječjih čizmica, nastala i priča o Djedu Božićnjaku! Osim ove, postoje i brojne druge legende o dobročinstvima svetog Nikole. On se tako smatra i zaštitnikom djece i studenata, a legende govore da je spašavao i pomorce umirivanjem podivljalih mora.
Sveti Nikola simbol je velikodušnosti i suosjećanja prema onima koji se zateknu u nevoljama. Zbog toga su brojni narodi razvili vlastite običaje kojima otvaraju sezonu božićnog darivanja i ugodnog prazničkog raspoloženja. Vjerujemo da su i vas u djetinjstvu nekoliko tjedana prije ovoga datuma uvjeravali da morate biti dobri jer bi vas, u suprotnom, umjesto Nikole mogao posjetiti Krampus, iako su šareno ukrašene šibe više bile simbol hvaljenja u školi – onaj tko je pokupio više šiba, bio je veća faca. O revnom čišćenju čizmica ne moramo ni govoriti; taj nam se običaj toliko svidio da još uvijek stavljamo svoju obuću na prozorske daske, nastojeći od roditelja, baka i djedova izmamiti koju kunu – ili barem nešto slatko.
Božićni kolačići, FOTO: Weheartit
Ovaj se blagdan slavi diljem Europe: u Njemačkoj i Poljskoj dječaci se odijevaju poput biskupa i skupljaju priloge za siromašne – ili za same sebe; u Nizozemskoj i Belgiji kruži priča da Nikola svake godine parobrodom stiže iz Španjolske kako bi na svom bijelom konju nastavio turneju darivanja. U Nizozemskoj se sa slavljem započinje već tijekom 5. prosinca. Jednako kao što su nas učili da svetom Nikoli ili Djedu Božićnjaku kao zahvalu ostavimo kekse i čašu mlijeka, nizozemska djeca u svojim čizmicama ostavljaju mrkve i sijeno – za Nikolina bijelog konja.
Nadamo se da su i u vaše čizmice kroz dimnjak sletjeli maleni znaci pažnje (bez obzira na to što su čizmice veličine 39, 40 ili više!), a ako nisu, možda sljedeće godine možete pokušati s mrkvama i sijenom. Nikad ne znate čime ćete se umiliti svetom Nikoli. Također, svim Nikolama, Nikolinama, Ninama i onima koji se tako osjećaju želimo sretan imendan!
